Istraživači su otkrili da su izotopi helija i neona zarobljeni unutar lunarnih meteorita izvađenih s Antarktika identični onima pronađenim u solarnom vjetru, unatoč tome što mu nikad nisu bili izloženi. Kao rezultat toga i prisutnosti izotopa argona, ti su plinovi vjerojatno preneseni sa Zemlje kada su dva tijela bila jedno, prije nekoliko milijardi godina.
Nije jednostavno rekonstruirati povijest Sunčevog sustava na temelju tragova koji su nam trenutno dostupni. Unatoč tome, malo po malo napredujemo. Istraživanje lunarnih meteorita sugerira da su Mjesec i Zemlja nastali od istog materijala prije 4,5 milijardi godina, najvjerojatnije nakon kataklizmičkog sudara. Istraživači na ETH Zurich dokazali su da se autohtoni plemeniti plinovi naslijeđeni iz Zemljinog plašta nalaze na Mjesecu. Ovo otkriće pruža vrijedan uvid u to kako su formirani Mjesec, a možda i Zemlja.
Mjesec nastao od istog materijala kao Zemlja
Mjesec je očaravao čovječanstvo tisućljećima. No znanstvenici su ga počeli ozbiljnije proučavati tek u Galilejevo vrijeme.
Brojne teorije i rasprave o tome kako je nastao Mjesec iznesene su u posljednjih pet stoljeća.
No, priču o nastanku Mjeseca sada su rasvijetlili geokemičari, kozmolozi i petrolozi ETH Zuricha.
Kako je objavljeno u Science Advances, istraživački tim otkrio je da je Mjesec primio helij i neon iz Zemljinog plašta.
Kao što je objašnjeno u priopćenju ETH Zurich, trenutno otkriće stavlja dodatna ograničenja na trenutno favoriziranu “teoriju golemog udara” koja sugerira da je Mjesec nastao nakon masivnog sudara između Zemlje i planeta veličine Marsa, koji se često naziva Theia.
Prema istraživačima, čini se da su izotopi helija i neona zarobljeni unutar lunarnih meteorita izvađenih s Antarktika identični onima pronađenim u solarnom vjetru, unatoč tome što mu nikad nisu bili izloženi. Kao rezultat toga i prisutnosti izotopa argona, ti su plinovi vjerojatno preneseni sa Zemlje kada su dva tijela bila jedno, prije nekoliko milijardi godina.
Meteorit s Mjeseca srušio se na Antarktiku
NASA je Patriziji Will dala šest uzoraka lunarnih meteorita za njezino doktorsko istraživanje na ETH Zurich.
Magma koja je izvirala iz Mjesečeve unutrašnjosti i brzo se hladila formirala je ove meteorite.
Dok su se formirali, prekrili su ih dodatni bazaltni slojevi, štiteći ih od kozmičkih zraka, posebice Sunčevog vjetra. Zajedno s drugim mineralima koji se nalaze u magmi, čestice lunarnog stakla polako su se hladile.
U međuvremenu je utvrđeno da staklene čestice sadrže kemijske otiske helija i neona iz Mjesečeve unutrašnjosti (izotopski potpisi). Ova otkrića snažno ukazuju na to da je Mjesec naslijedio plemenite plinove s našeg planeta.
“Pronalazak Solarnih plinova, po prvi put, u bazaltnim materijalima s Mjeseca koji nisu povezani s bilo kakvom izloženošću na površini Mjeseca bio je iznimno uzbudljiv rezultat”, navodi Will.
Asteroidi neprestano gađaju Mjesečevu površinu bez atmosfere koja bi ga zaštitila. Meteoriti su vjerojatno izbačeni iz srednjih slojeva toka lave udarom visoke energije.
Na kraju su fragmenti stijena došli do Zemlje kao meteoriti. Uzorci meteorita često se uzimaju u sjevernoafričkim pustinjama ili, u slučaju ovog meteorita, u “hladnoj pustinji” Antarktike, gdje ih je lakše uočiti.
Instrument Tom Dooley
Do otkrića je došlo korištenjem najsuvremenijeg spektrometra nazvanog “Tom Dooley” u Laboratoriju za plemenite plinove na ETH Zurich.
Raniji istraživači bi objesili instrumente o strop laboratorija da izbjegnu utjecaj vibracija i druge smetnje kod osjetljive opreme, a po tome je instrument i dobio ime.
Istraživači su pomoću instrumenta Tom Dooley uspjeli izmjeriti submilimetarske čestice stakla iz meteorita i isključiti Solarni vjetar kao izvor otkrivenih plinova.
Suprotno njihovim očekivanjima, otkrili su puno veću zastupljenost helija i neona.
Budući da je Tom Dooley tako osjetljiv, to je jedini instrument na svijetu koji može otkriti tako male razine neona i helija.
Pomoću njega otkriveni su plemeniti plinovi u 7 milijardi godina starim zrncima s meteorita Murchison – trenutno najstarijoj poznatoj čvrstoj tvari.
Buduća istraživanja
“Čvrsto sam uvjeren da će nastati utrka za proučavanje teških plemenitih plinova i izotopa u meteoritskim materijalima”, kaže profesor ETH Zurich Henner Busemann, jedan od vodećih svjetskih znanstvenika na polju geokemije izvanzemaljskih plemenitih plinova.
Kao rezultat toga, profesor Busemann predviđa da će istraživači uskoro tražiti plemenite plinove poput ksenona i kriptona koje je teže identificirati. Ostali hlapljivi elementi poput vodika i halogena također će se tražiti u meteoritima.
Iako ovi plemeniti plinovi nisu potrebni za život, bilo bi zanimljivo znati kako su preživjeli nasilno i brutalno formiranje Mjeseca.
Ovo znanje moglo bi omogućiti geokemičarima i geofizičarima da razviju općenitije modele koji bi objasnili kako takvi hlapljivi elementi mogu preživjeti stvaranje planeta i dalje.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
