Astronomi su otkrili da međuzvjezdani komet 3I/ATLAS u svojoj komi sadrži neuobičajene i zasad neobjašnjene metale. Riječ je o elementima željezu i niklu, čija je prisutnost u takvom obliku i količini velika znanstvena zagonetka.
Objekt je prvi put opažen 1. srpnja 2025., dok se kretao Sunčevim sustavom gotovo dvostruko većom brzinom od prethodnih međuzvjezdanih posjetitelja, ‘Oumuamue i kometa Borisov. Potvrđeno je da je riječ o kometu s prašnjavom komom, a procjene govore da je znatno veći od prethodna dva. Jezgra kometa (čvrsti dio tijela bez kome) procjenjuje se na oko 5,6 kilometara, dok njegova ukupna masa može iznositi više od 33 milijarde tona, što ga čini “anomaličnim” u odnosu na poznate objekte.
Astronomska zajednica nastavila je pratiti objekt dok se približavao Suncu, potvrđujući da je riječ o kometu na temelju emisije plinova (outgassing). No nakon što je vjerojatno bio pogođen koronarnim izbačajem mase, privremeno je nestao iz našeg vidokruga skrivši se iza Sunca. Očekuje se da će ponovno postati vidljiv tek kasnije tijekom godine.
Spektroskopska analiza i neobičan omjer elemenata
Unatoč privremenom gubitku izravnih opažanja, znanstvenici već imaju obilje podataka za analizu. U novom radu, međunarodni tim istraživača analizirao je spektre kometa kako bi utvrdio koji su elementi prisutni u njegovoj jezgri i komi tijekom različitih faza putovanja. Rezultati pokazuju da komet 3I/ATLAS ima izrazito neuobičajen, “ekstreman” omjer željeza i nikla u odnosu na objekte Sunčevog sustava, uključujući i međuzvjezdani objekt 2I/Borisov.
“Emisijske linije FeI i NiI uobičajeno se otkrivaju u komama kometa Sunčevog sustava, čak i na velikim udaljenostima od Sunca. Smatra se da ti atomi potječu s površine jezgre ili iz kratkotrajnih izvornih molekula koje se brzo raspadaju,” navodi istraživački tim. “Njihova prisutnost u spektrima kometa ipak je neočekivana jer je ravnotežna temperatura na površini preniska da bi omogućila sublimaciju minerala otpornijih na toplinu, a koji sadrže ove metale.”
“Komet 3I pokazuje visoku stopu proizvodnje NiI atoma i neuobičajeno visok omjer NiI/FeI, što ga čini iznimkom u odnosu na komete Sunčevog sustava i 2I/Borisov,” dodaju istraživači. “Također smo uočili da se omjer NiI/FeI brzo smanjuje kako se smanjuje heliocentrična udaljenost, što sugerira da bi komet 3I uskoro mogao postati neprepoznatljiv u odnosu na obične komete Sunčevog sustava.”
Zagonetka metala u komi
Glavno pitanje ostaje: kako su se nikl i željezo uopće pojavili u komi kometa.
“Na udaljenostima na kojima se opažaju kometi, temperatura je preniska da bi mogla ispariti silikate, sulfide i metalna zrnca koja sadrže nikl i željezo,” piše tim. “Stoga je njihova prisutnost u komi iznimno zbunjujuća.”
Da bi dodatno istaknuo posebnost ovog slučaja, astronom Avi Loeb, koji nije sudjelovao u istraživanju, podsjeća da je međuzvjezdani komet 2I/Borisov pokazivao omjer nikla i željeza sličan onome u kometima Sunčevog sustava. “U prosjeku, tipičan kometarni omjer veći je za red veličine od omjera nikla i željeza u Suncu,” objašnjava Loeb u svojoj objavi.
Iako je nalaz neobičan, riječ je tek o prvom detaljnom uvidu u međuzvjezdani komet, pa možda i nije toliko iznenađujuće što nailazimo na iznenađenja. Objekt je trenutačno iza Sunca, ali daljnja opažanja uskoro će biti moguća zahvaljujući robotskim istraživačima u blizini Marsa.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
