Marsov ‘veliki kanjon’ Valles Marineris po mnogočemu nalikuje našem Grand Canyonu, no za razliku od njega gotovo je deset puta duži, dvadeset puta širi i pet puta dublji.
Marsov ‘Grand Canyon’
U najnovijem izdanju slika Mars Expressa objavljeni su jedinstveni prikazi dviju pukotina na površini Crvenog planeta. Ove pukotine (tj. klanci) dio su većeg sustava kanjona Valles Marineris. ESA-in Mars Express kruži oko Crvenog planeta od 2003. godine te snima, mapira i istražuje njegovu površinu, koru i atmosferu.
Iako Valles Marineris izgledom podsjeća na Grand Canyonu, veličine i karakteristike ovih kanjona potpuno su nemjerljive! Točnije, Valles Marineris dugačak je gotovo 4000 kilometara, širok 200 kilometara i dubok do 7 kilometara – u svim parametrima po nekoliko, ako ne i desetke, puta veći od Grand Canyona. Ako bismo njegovu dužinu ‘preslikali’ na površinu Zemlje klanac bi se protezao od najsjevernije točke Norveške pa sve do najjužnijeg dijela Sicilije – što ga čini najvećim kanjonom u Sunčevom sustavu.
Razlika u nastanku
Valles Marineris od Grand Canyona razlikuje se i nastankom. Naime, dok je Grand Canyon nastao erodirajućom snagom rijeke Colorado, Valles Marineris svoj postanak duguje razdvajanju tektonskih ploča. Na gore priloženoj slici možete vidjeti dva ‘rova’ (tj. manja klanca) koja se nalaze u zapadnom dijelu Vallesa – lijevi, Ius Chasma, dugačak je 840 kilometara, a desni, Tithonium Chasma, 805 kilometara.
Iako slike visoke rezolucije otkrivaju nevjerojatne detalje kanjona, tek pogled na kartu nadmorske visine otkriva koliko su zapravo ‘glomazni’ klanci/rovovi ovog kanjon! Naime, dubine klanaca dosežu čak nevjerojatnih 7 kilometara. Za usporedbu Mont Blanc – najviša točka Alpa – visoka je 4809 metara.
Obilježja klanaca
Unutrašnjost ovih klanaca dakako nije potpuno ravna. Štoviše, na više mjesta možemo vidjeti ono što podsjeća na brežuljke. Iako na slikama kanjona izgledaju kao humci, tj. blagi brežuljci, zapravo je riječ o pravim planinama budući da pojedina uzvišenja dosežu i preko 3000 metara visine. Marsovi jaki vjetrovi uvelike su erodirali površine ovih stijena, što sugerira da su napravljene od slabijeg materijala od obližnjih stijena.
Na snimkama se također, na više mjesta, mogu vidjeti indikacije odrona zemlje i stijena. Klizišta su uzrokovana urušavanjem stijenke kanjona, a za neke od njih može se zaključiti da su bili relativno recentni (naime, znanstvenici po stupnju erozije nakupina mogu prosuditi koliko je dugo nakupina bila izložena Marsovoj atmosferi).
Jednako je fascinantno istraživati ‘kvrgavo’ dno klanca Ius Chasme. Čini se da su se tijekom procesa odvajanja tektonskih ploča formirali ‘nazubljeni trokuti’ stijene koji izgledaju poput nizova zuba morskog psa. Vove slike snimljene su pomoću High-Resolution Stereo Camera (HRSC), koja otkriva mnoga raznolika obilježja površine Marsa – uključujući grebene isklesane vjetrom, udarne kratere, riječne kanale i bazene lave.
Mars je vjerojatno vulkanski aktivan- evo zašto je to važno
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
