Znanstvenici su otkrili da se u samom središtu Marsa nalazi čvrsta jezgra od metala, nalik onoj na Zemlji. Najnovija analiza seizmičkih podataka upućuje na to da Crveni planet krije unutarnju jezgru okruženu rastaljenim slojem metala.
Međunarodni istraživački tim predvođen kineskim znanstvenicima oslonio se na mjerenja NASA-ina landera InSight, koji je 2018. sletio na prostranu ravnicu blizu Marsova ekvatora. Tijekom četiri godine rada InSight je zabilježio više od 1.300 marsotresa, seizmičkih potresa na Marsu, prije nego što je misija završila 2022.
Prethodne studije sugerirale su da se u središtu Marsa nalazi tekuća jezgra. Najnoviji rezultati, objavljeni u časopisu Nature, pokazuju da unutarnja jezgra, iako relativno mala, ipak jest čvrsta i okružena vanjskom tekućom jezgrom od rastaljenog metala.
Unutarnja i vanjska jezgra
Prema proračunima, unutarnja jezgra Marsa proteže se od središta planete do radijusa od približno 613 kilometara. Vjerojatno je građena od željeza i nikla, baš kao i Zemljina, a moguće je da sadrži i lakše elemente poput kisika.
Vanjska jezgra je znatno veća: proteže se od 613 kilometara do otprilike 1.800 kilometara od središta planete. To znači da Mars ima jasnu podjelu na čvrstu unutarnju i rastaljenu vanjsku jezgru.
“Kristalizacija unutarnje jezgre Marsa mogla je započeti u prošlosti i možda još uvijek traje,” naveo je u e-mailu glavni autor istraživanja Daoyuan Sun sa Sveučilišta za znanost i tehnologiju u Kini. Objašnjava da je jezgra Marsa u početku bila potpuno rastaljena. I dalje nije poznato sadrži li vanjska jezgra sitne čvrste čestice metala niti postoji li prijelazno, djelomično očvrsnuto područje između unutarnje i vanjske jezgre.
Slabiji marsotresi, veliki rezultati
Za ovu analizu Sun i njegov tim oslonili su se prije svega na 23 marsotresa relativno slabog intenziteta. Epicentri su bili udaljeni između 1.200 i 2.360 kilometara od mjesta slijetanja landera, no unatoč slabim signalima seizmolozi su uspjeli rekonstruirati unutarnju građu planete.
“Naši rezultati upućuju na to da Mars ima čvrstu unutarnju jezgru koja čini oko petinu radijusa planete, otprilike isti omjer kao i na Zemlji. No ta sličnost mogla bi biti tek slučajna”, naglasio je Sun.
Otvorena pitanja
Iako su rezultati obećavajući, stručnjaci upozoravaju da je put do konačnih odgovora dug. “Mnogo je nepoznanica o točnom obliku unutarnje jezgre te o sastavu unutarnje i vanjske jezgre Marsa. Za njihovo razjašnjenje bila bi potrebna mreža seizmometara poput onoga na misiji InSight,” izjavio je Nicholas Schmerr sa Sveučilišta u Marylandu, koji nije sudjelovao u istraživanju.
On podsjeća da je, nakon završetka misije InSight 2022. godine, prestalo pristizati novih seizmičkih podataka o Marsu, što danas ograničava daljnje proučavanje unutrašnjosti planete.
Poveznica s magnetskim poljem
Znanstvenici se slažu da je potrebno razviti još detaljnije modele kako bi se razjasnilo na koji je način nastala unutarnja jezgra i što otkriva o povijesti Marsova magnetskog polja.
Schmerr ističe da Mars danas nema globalno magnetsko polje, vjerojatno zbog sporog procesa kristalizacije čvrste jezgre. Upravo taj gubitak magnetske zaštite objašnjava zašto je Marsova atmosfera tijekom povijesti postala ranjiva i postupno se prorijedila.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
