Manje vulkanske erupcije mogle bi se pretvoriti u globalnu katastrofu, tvrde stručnjaci

Kada govorimo o rizicima koje predstavljaju vulkani, jednadžba se čini jednostavnom: što je veća potencijalna erupcija, to će biti veće posljedice za dobrobit čovječanstva. No je li sve tako crno-bijelo?

Mali vulkani mogli bi izazvati domino efekt

Tim stručnjaka tvrdi da smo se previše fokusirali na rizike od velikih i rijetkih vulkanskih eksplozija, dok se premalo pozornosti pridavalo potencijalnom domino efektu umjerenih erupcija u ključnim dijelovima planeta.

Istraživači predvođeni Centrom za proučavanje egzistencijalnog rizika (CSER), Sveučilišta u Cambridgeu identificirali su sedam “kritičnih točki” na kojima se nakupine relativno malih, ali aktivnih vulkana nalaze uz vitalnu infrastrukturu. U slučaju ozbiljnog oštećenja, ta infrastruktura mogla bi izazvati katastrofalne globalne posljedice.

Ove regije uključuju vulkanske skupine u Tajvanu, sjevernoj Africi, sjevernom Atlantiku i sjeverozapadu Sjedinjenih Država. Izvješće je danas objavljeno u časopisu Nature Communications.

“Čak bi i manja erupcija u jednom od područja koja smo identificirali, mogla izbaciti dovoljno pepela ili generirati dovoljno velike potrese da se poremete globalni lanci opskrbe i financijski sustavi”, rekla je dr. Lara Mani iz CSER -a, vodeća autorica najnovijeg izvješća.

Erupcije na pravim mjestima mogle bi uništiti globalnu ekonomiju

“Trenutno su izračuni previše iskrivljeni prema ogromnim eksplozijama ili scenarijima iz noćnih mora, umjesto da se uvaže realniji rizici koji dolaze od događaja umjerenog inteziteta, a koji onemogućuju međunarodnu komunikaciju, trgovačke mreže i prometna čvorišta. To vrijedi za potrese i ekstremne vremenske uvjete, kao i erupcije vulkana. ”

Mani i kolege kažu da bi manje erupcije do 6 na “indeksu vulkanske eksplozivnosti” – umjesto 7 i 8 koji zaokupljaju katastrofiste – mogle lako proizvesti oblake pepela, blatne bujice i odrone koji trgaju podvodne kabele, što bi pak moglo prouzročiti kolaps financijskog tržišta i propast usjeva, uzrokujući nestašice hrane i politička previranja.

Kao primjer iz novije povijesti, tim ukazuje na događaje iz 2010. na Islandu, kada je erupcija magnitude 4 iz vulkana Eyjafjallajökull, blizu glavne “točke stjecanja” kontinentalne Europe, zatvorila europski zračni prostor i izazvala troškove od preko 5 milijardi američkih dolara globalnom gospodarstvu.

7 kritičnih točki

Sedam područja “kritičnih točki” koje su identificirali stručnjaci – unutar kojih bi relativno male erupcije mogle nanijeti najveću globalnu štetu – uključuju i vulkansku skupinu na sjevernom vrhu Tajvana. Dom jednog od najvećih proizvođača elektroničkih čipova; ako bi ovo područje – zajedno s lukom Taipei bilo onesposobljeno, globalna tehnološka industrija mogla bi se krahirati.

Još jedna bitna točka je Mediteran, gdje bi legende klasičnog svijeta, poput Vezuva i Santorinija, mogle izazvati tsunamije koji bi uništili kabelske mreže i zatvorili Sueski kanal. “Vidjeli smo što je šestodnevno zatvaranje Sueskog kanala učinilo ranije ove godine, kada je jedan zaglavljeni kontejnerski brod izazivao deset milijardi dolara štete tjedno globalnoj trgovini”, rekla je Mani.

Erupcije u američkoj državi Washington na sjeverozapadu Pacifika mogle bi izazvati izlijevanje blata i oblake pepela koji bi prekrili Seattle, zatvarajući zračne i morske luke. Modeliranje scenarija za erupciju magnitude 6 na Mount Rainieru predviđa potencijalne ekonomske gubitke veće od 7 milijardi dolara u narednih pet godina.

Izuzetno aktivni vulkanski centri duž indonezijskog arhipelaga – od Sumatre do središnje Jave – također se protežu uz Malački tjesnac: jedan od najprometnijih brodskih prolaza na svijetu. 40% globalne trgovine prelazi kroz tu usku rutu svake godine.

Luzonski tjesnac u Južnokineskom moru, još jedan ključni pomorski put, središte je svih glavnih podvodnih kablova koji povezuju Kinu, Hong Kong, Tajvan, Japan i Južnu Koreju. Okružen je i vulkanskim lukom Luzon.

Istraživači također identificiraju vulkansko područje koje se proteže preko kinesko-sjevernokorejske granice, odakle bi pepeo ometao najprometnije zračne rute na istoku te ističu da bi ponovno buđenje islandskih vulkana imali sličan učinak na zapadu.

“Vrijeme je da promijenimo način na koji gledamo na ekstremne rizike od vulkana”, dodala je Mani. “Moramo se odmaknuti od razmišljanja o kolosalnim erupcijama koje uništavaju svijet, kako se često prikazuje u holivudskim filmovima. Vjerojatniji scenarij uključuje erupcije nižih razmjera u interakciji s ranjivom infrastrukturom što zatim izaziva globalnu katastrofu.”

https://kozmos.hr/mars-je-vjerojatno-vulkanski-aktivan/

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

–t.me/kozmoshr

Izvori:

Anonymus (6. kolovoz 2021.), Minor volcanic eruptions could ‘cascade’ into global catastrophe, experts argue, University of Cambridge, Phys.org (preuzeto 9. kolovoz 2021.)

Mani, L., Tzachor, A. & Cole, P. Global catastrophic risk from lower magnitude volcanic eruptions. Nat Commun 12, 4756 (2021). https://doi.org/10.1038/s41467-021-25021-8 (preuzeto 9. kolovoz 2021.)