Lutajući planeti Mliječne staze nova su granica svemirskih istraživanja — a NASA-in teleskop Nancy Grace Roman mogao bi ih napokon izvući iz tame. Za razliku od planeta koji kruže oko zvijezda, ovi svjetovi nemaju domaćina. Slobodno lebde galaksijom, hladni, neosvijetljeni i gotovo nevidljivi. Ipak, znanstvenici vjeruju da ih može biti više nego svih poznatih planeta (egzoplaneta) zajedno.
Znanstvena zajednica desetljećima nagađa o postojanju planeta koji se ne vežu za nijednu zvijezdu. Ti tzv. slobodni ili lutajući planeti nastaju tijekom stvaranja planetarnih sustava kada gravitacijski poremećaji izbacuju tek formirane planete u međuzvjezdani prostor. Iako su fascinantni, teško ih je promatrati jer ne emitiraju svjetlost i ne reflektiraju dovoljno zračenja da bi ih teleskopi lako uočili.
❤️ Podrži nas
No sve bi se moglo promijeniti uz pomoć teleskopa Nancy Grace Roman, čije lansiranje NASA planira u narednim godinama. Roman će koristiti naprednu tehniku mikroleće — fenomen pri kojem gravitacija planeta savija svjetlost udaljene zvijezde kada planet prođe ispred nje iz naše perspektive. Taj prolazni efekt pruža jedinstvenu priliku za detekciju objekata koji inače ostaju skriveni.
Nedavno objavljena studija na otvorenom serveru arXiv navodi kako bi teleskop Roman mogao otkriti stotine, pa čak i tisuće lutajućih planeta Mliječne staze. Među njima bi mogli biti i oni manji od Zemlje, koje je današnjom tehnologijom gotovo nemoguće detektirati. Uz to, očekuje se da će instrument pomoći u određivanju njihove mase, prostorne distribucije i mehanizama nastanka.
Lutajući planeti Mliječne staze i teleskop Nancy Grace Roman
Teleskop Roman koristit će dvije metode kako bi pronašao nevidljive planete: mikroleću i takozvanu tranzitnu metodu. Kod tranzita, astronomi promatraju kako svjetlost neke zvijezde na trenutak oslabi — znak da je ispred nje prošao neki objekt. Mikroleća djeluje drugačije: kad planet prođe ispred daleke zvijezde, njegova gravitacija savije svjetlost, stvarajući kratak optički efekt. Zajedno, ove metode omogućuju otkrivanje cijele populacije planeta koje do sada jednostavno nismo mogli vidjeti — osobito onih manjih i lakših, koji najlakše bivaju izbačeni iz svojih sustava.
Za razliku od poznatog svemirskog teleskopa James Webb, Roman neće slati spektakularne fotografije svemira. Misija ovog teleskopa je drugačija — bilježit će kratkotrajne događaje u središnjem dijelu galaksije, gdje su zvijezde zbijene i gdje je najveća šansa za otkrivanje tih prolaznih svjetlosnih izboja koje izazivaju upravo lutajući planeti Mliječne staze.
Ako se znanstvene procjene pokažu točnima, Roman bi mogao otkriti da ti usamljeni svjetovi nisu rijetkost, nego da ih u našoj galaksiji ima više nego svih planeta koji kruže oko zvijezda. To bi značilo da Mliječna staza vrvi nevidljivim, hladnim planetima — svjetovima koji nikada nisu imali svoje Sunce.
Lutajući planeti možda zvuče kao znanstvena egzotika, ali u njima se krije ključ za razumijevanje toga kako se planeti rađaju, razvijaju i gube. Teleskop Roman mogao bi otvoriti novo poglavlje u potrazi za planetima — onima koji ne pripadaju nijednom sustavu, putuju sami i dosad su uspješno izbjegavali sve naše poglede.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
