kozmos.hr
Astronomija

Lunarno vrijeme: slagalica o mjerenju vremena na Mjesecu

Mjesec. Izvor: Depositphotos.com.
objavljeno

Kako svemirske organizacije planiraju uspostaviti ljudsku prisutnost na Mjesecu, potreba za prikladnom lunarnom vremenskom zonom postaje sve veća. Slagalica o mjerenju vremena na Mjesecu komplicira razlika u gravitaciji i brzini u usporedbi s Zemljom, što je dovelo do rasprave među znanstvenicima hoće li se pridržavati zemaljskog vremena ili usvojiti lunarno vrijeme. Zajednička referentna vremenska zona za Mjesec mogla bi znatno pojednostaviti komunikaciju i navigaciju za buduće misije, ali razvoj funkcionalnog lunarnog vremenskog sustava predstavlja značajan izazov.


Neil Armstrong je 21. srpnja 1969. napravio povijest malim korakom za čovjeka i velikim skokom za čovječanstvo na Mjesecu. Međutim, dok je univerzalno standardno vrijeme na Zemlji označilo točan trenutak u 2:56 ujutro, ostaje pitanje: koliko je bilo sati za astronauta?

Trenutno, to pitanje ostaje bez odgovora, ali s planovima za uspostavu ljudske prisutnosti na Mjesecu, to bi se moglo uskoro promijeniti. Na nedavnom sastanku u Nizozemskoj, članovi svemirskih organizacija sa svih strana svijeta složili su se o potrebi uspostave prikladne lunarno vremenske zone – međunarodno priznate referentne vremenske zone za Mjesec – koju bi buduće misije mogle koristiti za olakšavanje komunikacije i navigacije.


Pietro Giordano, inženjer navigacijskih sustava u Europskoj svemirskoj agenciji (ESA), rekao je da je međunarodni zajednički napor sada u tijeku da se to postigne. Nedavni sastanak u Nizozemskoj organizirali su i vodili istraživači ESA-e, ali rasprava je bila iznimno suradnička.

Upoznajte LunaNet

Cilj je uspostaviti uzajamno dogovoreni okvir nazvan LunaNet, koji će pružiti zajedničko sučelje za sve buduće lunarne misije. Pojednostavit će način na koji navigiraju, otkrivaju, izvještavaju i komuniciraju. Vrijeme će igrati ključnu ulogu u ovim budućim operacijama.

U idućih nekoliko godina brojne svemirske agencije i privatne tvrtke planiraju lansirati višestruke robotske slijetne module na Mjesec. Nadalje, zajednički napor Europske svemirske agencije (ESA), NASA-e, Japanske svemirske agencije za istraživanje (JAXA) i Kanadske svemirske agencije (CSA) u tijeku je kako bi se izgradio svemirski stanica u lunarnoj orbiti pod nazivom Gateway, koja će služiti kao polazište za buduće misije. Prema priopćenju ESA-e, te će misije ne samo koegzistirati u istom području Mjeseca, nego će i međusobno djelovati, moguće prenoseći komunikacije, obavljajući zajednička promatranja ili operacije sastanka.

Atomski satovi

Tijekom povijesti, sve misije na Mjesecu oslanjale su se na atomske satove Zemlje za praćenje svog napretka, usklađujući svoje vrijeme u svemiru s vremenom na njihovom planetu. U osnovi, to uključuje “pozivanje kući putem radija” i traženje vremena na Zemlji uzimajući u obzir vrijeme potrebno za poziv. Obični sat na svemirskom brodu ne bi bio dovoljan. Gravitacija i brzina na Mjesecu razlikuju se od onih na Zemlji, utječući na vrijeme drugačije nego sile bliže našem planetu.

Praktična posljedica toga je da bi ako bi astronaut na Mjesecu nosio sat s Zemlje, radio bi brže od normalnog za desetinke mikrosekunde dnevno. Stopa dobitka sata ovisi o tome je li astronaut u orbiti ili stoji na Mjesecu. Bit će izazovno uspostaviti pouzdan i precizan sustav vremena posebno za Mjesec u tim složenim uvjetima, ali mogao bi biti precizniji i brži od sinkronizacije s vremenom na Zemlji.


Lunarno ili Zemljino vrijeme?

Znanstvenici trenutno raspravljaju trebaju li se pridržavati Zemljina vremena ili usvojiti lunarno vrijeme. Potonje bi podrazumijevalo stvaranje funkcionalnog lunarnog vremenskog sustava i zajedničkog koordinatnog sustava za površinu Mjeseca, sličnog onome koji koristimo na Zemlji za praćenje satelita u orbiti. Iako bi to moglo zahtijevati više resursa i truda, moglo bi dovesti do znatno preciznijeg sustava koji bi se mogao proširiti na druge planete.

Bernhard Hufenbach, voditelj strateškog planiranja u ESA-i, objasnio je da “dogovoreni vremenski sustav također mora biti praktičan za astronaute”. To predstavlja značajan izazov na planetarnoj površini gdje dani u ekvatorijalnoj regiji traju 29,5 zemaljskih dana, uključujući petnaestodnevne mjesečeve mrazne noći, a cijela Zemlja se pojavljuje kao mali plavi krug na tamnom nebu. To je slagalica koja bi oduševila svakog matematičara. Javier Ventura-Traveset, koji koordinira doprinose ESA-e LunaNetu, dodao je da “istraživanje je ključni pokretač za poboljšanje geodetskih i vremenskih referentnih modela tijekom ljudske povijesti”. To čini uzbudljivim vremenom za razvoj lunarnog vremenskog sustava.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr

Pratite Kozmos na Google Vijestima.