Antarktički ledenjak Thwaites – također poznat kao ledenjak ‘Sudnjeg dana’ – topi se nevjerojatnom brzinom, tj. 11 puta brže nego u posljednjih 5500 godina.
Novo istraživanje i alarmantne spoznaje
Takozvani ledenjak Sudnjeg dana na Antarktiku gubi led najbržom brzinom u posljednjih 5500 godina, što izaziva zabrinutost za budućnost ledenog pokrivača i mogućnost katastrofalnog porasta razine mora uzrokovanog otapanjem leda na smrznutom kontinentu. Ovo otkriće dolazi na temelju proučavanja pretpovijesnih morskih naslaga pronađenih na obalama koje okružuju zapadnoantarktičke ledenjake Thwaites (tzv. ledenjak ‘Sudnjeg dana’) i Pine.
Istraživanje je potvrdilo da otapanje ledenjaka na Antarktici, potaknuto klimatskim promjenama, napreduje brže nego ikad prije u zabilježenoj povijesti. „Ove trenutačno povišene stope topljenja leda mogu signalizirati da su te vitalne ‘arterije’ iz srca zapadnog antarktičkog ledenog pokrova puknule, što je dovelo do ubrzanog toka u ocean koji je potencijalno poguban za buduću globalnu razinu mora u svijetu koji se zagrijava. Prekasno je da bismo zaustavili topljenje,“ rekao je Dylan Rood, koautor nove studije koja je prezentirala spoznaje javnosti.
Ledenjak ‘Sudnjeg dana’
Kao jedan od ledenjaka koji se najbrže topi na Antarktiku, Thwaites je dobio nadimak ledenjak ‘Sudnjeg dana’. Od 1980-ih Thwaites je izgubio oko 600 milijardi tona leda, što je pridonijelo porastu globalne razine mora za 4%. Thwaites i njegov sjeverni susjed, ledenjak Pine Island, pokrivaju ogromna prostranstva; Thwaites ima površinu od oko 192 000km2, a Pine Island 162 300km2.
Rubovi ledenjaka okrenuti su prema moru te smješteni iznad oceanskog bazena nalik na ‘zdjelu’. Zbog toga oba su ledenjaka s donje strane izložena strujama tople, guste, slane vode. Ova topla voda ne utječe samo na topljenje leda, već djeluje na ledenjake odozdo, odvajajući ih od njihovih glavnih točaka sidrišta smještenih na sjeveru. Osim toga, ovo otapanje odozdo slabi ledenjake i čini ih sklonijim površinskim lomovima, koji bi se mogli proširiti po cijelom ledenom pokrovu i potencijalno uzrokovati njegovo razbijanje. Ako bi se čitava ledena ploča Zapadnog Antarktika raspala i otopila u moru, to bi podiglo globalnu razinu mora za otprilike 3.4 metra.
Pogled u prošlost
Kako bi usporedili današnje stope topljenja ledenjaka s onima iz daleke prošlosti, znanstvenici su proučavali antarktičke plaže blizu mjesta gdje su ledenjaci ‘dirali’ ocean. Budući da led opterećuje i djeluje na kopno moguće je locirati mjesta na kojima se pred kraj zadnjeg ledenog doba (prije oko 11 500 godina) led otopio. Mjereći starost i visinu dvadesetak obala, znanstvenici su se nadali da će otkriti koliko brzo je led nestao s kopna prije nego što je ponovno napredovao.
Starost obalnih linija također su mjerili prikupljanjem drevnih školjki i sitnih fragmenata kostiju pingvina te analizom biomaterije radiokarbonskim datiranjem. Ova metoda identificira starost organskog materijala mjerenjem količine ugljika-14, izotopa radioaktivnog ugljika. Kada životinje uginu, one prestaju akumulirati ugljik-14 u svojim tkivima i količina koju su već apsorbirale počinje propadati. Budući da je vrijeme raspada ugljika-14 dobro poznato i konzistentno, ovi podatci se potom mogu koristiti za određivanje starosti.
Ispod Antarktika otkriven ‘skriveni živi svijet’
Rezultati – alarmantni rast stope otapanja
Nakon datiranja znanstvenici su otkrili da se najstarija i najviša plaža počela formirati prije otprilike 5500 godina. Od tog trenutka, pa sve do prije otprilike 30 godina, rubovi ledenjaka topili su se stopom od otprilike 3.5 milimetara godišnje. Međutim od tada do danas – tj. zadnjih 30 godina – stopa otapanja narasla je na nevjerojatnih 40 milimetara godišnje (tj. više od 11 puta!).
„Iako su ovi ranjivi ledenjaci bili relativno stabilni tijekom proteklih nekoliko tisućljeća, njihova trenutna stopa povlačenja se ubrzava i već podiže globalnu razinu mora,“ zaključio je Rood.
No, za sada još uvijek nije potpuno jasno što takva stopa otapanja znači za budućnost antarktičkih ledenjaka i ledenog pokrivača, kao i na budućnost naše ljudske vrste, a pogotovo za budućnost naših obalnih gradova i naselja. Nalazi istraživača, iako alarmantni, ne govore o tome koliko su se puta ledenjaci mogli povući i ponovno napredovati kroz zabilježenu povijest.
Znanstvenici se nadaju da će to shvatiti bušenjem kroz led i prikupljanjem uzoraka stijena kopnene mase ispod njega. Ovi uzorci mogli bi pokazati je li trenutna stopa otapanja reverzibilna – tj. popravljiva – ili su ledenjaci doista prošli točku nakon koje nema povratka.
Top 10 zanimljivosti o Antarktici
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
