Rijetko otkriće gotovo potpunog kostura plesiosaura u južnoj Njemačkoj otkriva kako su se ti morski gmazovi razvijali i širili europskim morima prije 180 milijuna godina.
Iznimno rijetko otkriće u južnoj Njemačkoj donijelo je gotovo potpuno očuvan kostur jednog od najzagonetnijih morskih stvorenja iz doba jure — plesiosaura. Fosil pripada vrsti Plesiopterys wildi i predstavlja jednog od najočuvanijih primjeraka ikada pronađenih u poznatoj geološkoj formaciji Posidonienschiefer nedaleko Holzmadena.
Ova vrsta, koja je živjela prije otprilike 180 milijuna godina, pripada skupini dugovratih morskih reptila koji su u to vrijeme naseljavali plitka mora Europe. Iako često nazivani “morskim dinosaurusima”, plesiosauri nisu bili pravi dinosauri, već posebna grana morskih gmazova koji su koegzistirali s kopnenim vrstama tijekom mezozoika.
Novo istraživanje objavljeno u časopisu PeerJ Life and Environment potvrdilo je da kostur, označen kao primjerak MH 7, pripada mlađem, ali gotovo potpuno razvijenom jedinku. To znanstvenicima pruža rijetku priliku za proučavanje razvoja ove vrste u kasnijoj fazi rasta.
“Ovo je dosad najsažetiji pogled na Plesiopterys wildi u kasnijoj fazi razvoja,” rekao je glavni autor studije Miguel Marx sa Sveučilišta u Lundu. “Pomaže nam da preciznije smjestimo ovu vrstu unutar evolucijskog stabla plesiosaura.”
Kostur plesiosaura otkriven u Njemačkoj potvrđuje ranu evolucijsku raznolikost
Analiza fosila pokazala je da je Plesiopterys wildi bio blizak rođak kasnijih, specijaliziranijih vrsta plesiosaura poznatih kao kriptoklididi. To sugerira da se evolucijska tranzicija od jednostavnijih prema kompleksnijim oblicima dogodila ranije nego što se do sada vjerovalo.
“Naše istraživanje potvrđuje da su se regionalne linije plesiosaura počele razvijati već u ranom jurskom razdoblju,” izjavio je suautor studije Sven Sachs. “To ima važne implikacije za razumijevanje kako su morski gmazovi reagirali na promjene okoliša.”
Znanstvenici također ističu da otkriće podržava ideju o regionalnoj endemiji — koncept prema kojem su se različite vrste razvijale u odvojenim dijelovima tadašnjih plitkih mora. To ukazuje na brzu specijaciju i prilagodbu unutar ograničenih geografskih područja, ovisno o okolišnim uvjetima.
Plesiosauri su imali široko, hidrodinamično tijelo, duge vratove i udove u obliku vesala — anatomiju savršeno prilagođenu životu u vodi. Hranu su pronalazili loveći ribe i druge manje morske organizme. No, za razliku od ihtiosaura i morskih krokodila koji se češće nalaze u fosilnom zapisu, potpuno očuvani primjerci plesiosaura izuzetno su rijetki. Nalaz MH 7 tako ne samo da proširuje razumijevanje evolucije tih životinja, već i pomaže u rekonstrukciji dinamike morskih ekosustava Europe prije gotovo 200 milijuna godina.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
