Kontinenti se, naizgled neprimjetno, izdižu zbog skrivenih geoloških procesa koji se odvijaju duboko ispod površine Zemlje. Impozantni strmci, koji prate obale kontinenata, pružaju uvid u dramatično geološko razdvajanje koje se dogodilo prije gotovo 140 milijuna godina. Novo istraživanje otkriva da su “duboki valovi plašta”, koji su rezultat tih tektonskih razdvajanja, vjerojatno odgovorni za podizanje unutrašnjosti kontinenata i stvaranje visoravni. Ovo otkriće otvara vrata boljem razumijevanju kompleksnih procesa u Zemljinom plaštu i njihovom utjecaju na bioraznolikost i klimatske promjene.
Kontinenti i njihovo geološko razdvajanje
Geološko razdvajanje kontinenata nije brz ni jednostavan proces. Superkontinent Gondvana počeo se raspadati prije otprilike 180 milijuna godina, odvajajući se na današnje kontinente Indiju, Australiju i Antarktiku. Četrdeset milijuna godina kasnije, formiranjem južnog Atlantskog oceana, Južna Amerika i Afrika razdvojile su se, ostavljajući za sobom geološke ožiljke vidljive u strmcima duž obala Južne Afrike, zapadnih Gata u Indiji i Brazilskog visokog platoa.
Iako je formiranje ovih veličanstvenih litica dobro poznato, ono što je dugo zbunjivalo znanstvenike jest zašto se uzdizanje i erozija događaju daleko od tih granica, u stabilnim dijelovima kontinenata poznatim kao kraton.
Tajni pokretači uzdizanja kontinenta
Tim znanstvenika sa Sveučilišta Southampton u Velikoj Britaniji i Sveučilišta Potsdam u Njemačkoj analizirao je tri ključna područja strmaca gdje se unutrašnjost kontinenata uzdiže gotovo kilometar iznad okolnog terena. Otkrili su da se, kada se tektonske ploče razdvajaju, u Zemljinom plaštu formiraju sporo pokretni duboki valovi koji uklanjaju slojeve stijena iz “korijena” kontinenta.
“Znanstvenici su dugo pretpostavljali da se strmi topografski oblici visoki nekoliko kilometara, poput Velikih strmaca u Južnoj Africi, formiraju kada se kontinenti rascjepljuju i razdvajaju,” rekao je Tom Gernon, vodeći autor studije. “Međutim, objašnjenje zašto se unutrašnji dijelovi kontinenata uzdižu i erodiraju, daleko od tih strmaca, pokazalo se kao mnogo složeniji izazov. Je li ovaj proces povezan s formiranjem ovih impozantnih strmaca? To do sada nismo znali.”
Mineralni dokazi otkrivaju povezanost geoloških procesa
Korištenjem podataka iz ova tri područja kao studije slučaja, tim je potvrdio da je rasjedanje kontinenata uzrokovalo polagano kretanje valova plašta prema unutrašnjosti kontinenata. Iako valovi obično evociraju slike brzih pokreta prema obali, ovi valovi su daleko sporiji, putujući brzinom od oko 15 do 20 kilometara svakih milijun godina.
Međutim, ključni dokaz dolazi iz analize mineralnih podataka. Istraživači su otkrili da su uzdizanje i erozija na površini kore usklađeni s brzinom kojom se duboki valovi plašta kreću ispod površine. Kako su valovi uklanjali kontinentalna “sidra”, kontinent je postajao sve više uzdignut, dok je kontinuirana erozija dodatno smanjivala težinu kontinenta. Ovaj proces također može objasniti slične visoravni u Karolinama, iako su one manje izražene zbog starosti od preko 100 milijuna godina.
“Slično kao što balon na vrući zrak gubi težinu kako bi se uzdigao, ovaj gubitak kontinentalnog materijala uzrokuje podizanje kontinenata—proces poznat kao izostazija,” objasnio je Sascha Brune, suautor studije.
Ovi geološki procesi nisu samo povijesni fenomeni; autori naglašavaju da su ovi pokreti vjerojatno imali značajan utjecaj na drevne klimatske promjene i bioraznolikost, te još uvijek utječu na naš planet danas. Razdvajanje kontinenata ostavlja dugotrajan utjecaj, ne samo na samu Zemlju, već i na život na njoj. Otkrića objavljena su u časopisu Nature.
