Međuzvjezdani brod Chrysalis, koncept dug 58 km s umjetnom gravitacijom, zamišljen je za jednosmjernu misiju do Alfa Centaura. Procijenjeno vrijeme putovanja je oko 400 godina, uz kapacitet do 2.400 putnika.
Prema projektnom opisu, Chrysalis je višegeneracijski svemirski sustav osmišljen da prijeđe oko 40 bilijuna kilometara do susjednog zvjezdanog sustava. Umjetna gravitacija postizala bi se stalnom rotacijom broda. Konstrukcija je organizirana oko središnje jezgre u koncentričnim prstenovima i razinama: najbliže jezgri nalazilo bi se središte za proizvodnju hrane, s kontroliranim uzgojem biljaka, gljiva, mikroorganizama, kukaca i stoke, uz očuvanje bioraznolikosti kroz zasebne biome poput tropskih i borealnih šuma.
Na drugoj razini bili bi zajednički sadržaji, uključujući parkove, škole, bolnice i knjižnice. Sljedeći prsten bio bi stambeni, s jedinicama opremljenima sustavima za prozračivanje i izmjenu topline. Iznad toga radile bi industrije, od recikliranja do farmaceutike i izrade konstrukcijskih elemenata. Najudaljenija, vanjska razina služila bi kao veliko skladište sirovina, opreme i strojeva, gdje bi, prema autorima, dobar dio poslova obavljali roboti. U središnjoj jezgri bili bi smješteni i mali svemirski brodovi za spuštanje na Proxima Centauri b, kao i komunikacijska oprema. Energetski sustav predviđa reaktore nuklearne fuzije, tehnologiju koja zasad nema komercijalnu primjenu.
Život na brodu i put prema Alfa Centauru
Prije lansiranja predviđena je dugotrajna probna faza u izoliranom naselju na Antarktici. Program bi trajao ukupno 70 do 80 godina kroz više uzastopnih naraštaja sudionika, kako bi se na stvarnom poligonu provjerila psihološka izdržljivost, život u zatvorenom sustavu i prijenos znanja između generacija. Ideja nije da iste osobe provedu 70 ili 80 godina u izolaciji, nego da se model obrazovanja, zdravstva, opskrbe i upravljanja testira i usavrši prije preseljenja istog sustava na brod.
Izgradnja broda procjenjuje se na 20 do 25 godina. Projektni kapacitet iznosi do 2.400 ljudi, no održiva populacija ciljano bi bila oko 1.500, pa bi se rođenja planirala u skladu s resursima i infrastrukturom. Upravljački okvir kombinirao bi ljudske institucije i sustave umjetne inteligencije, “radi otpornosti sustava, prijenosa znanja između naraštaja i boljeg uvida u ukupnu dinamiku svemirskog broda Chrysalis”, navode autori.
Riječ je o hipotetskom planu, no ovakvi prijedlozi šire skup znanja i mogu usmjeriti buduće inženjerske odluke. Koncept je osvojio prvo mjesto na natjecanju Project Hyperion Design Competition, a žiri je istaknuo “sustavnu koherentnost i inovativan modularni dizajn staništa” te dubinu razrade. Pobjednički tim od pet istraživača nagrađen je s 5.000 USD. Ako bi se ikad realizirao, međuzvjezdani brod Chrysalis u sustavu Alfa Centaura služio bi kao prijevozna platforma do planeta Proxima Centauri b, Zemlji sličnog egzoplaneta. Za sada je to ambiciozna vizija, ali ona koja potiče ozbiljna pitanja o međuzvjezdanim putovanjima.
Ivan je novinar, bloger i autor s više od 15 godina iskustva u digitalnim medijima. Piše o širokom spektru tema, uključujući svemir, astronomiju, znanost, povijest i arheologiju. Objavljuje kao gostujući autor u Večernjem listu, a kao stručni sugovornik gostovao je u emisijama na kanalima Science Discovery i History Channel. Osnivač je portala Kozmos.hr, prvog hrvatskog online magazina posvećenog popularizaciji znanosti i svemira.
