kozmos.hr
Znanost

Klimatske prijelomne točke možda bliže nego mislimo

climate-change-g02267c24c_1920 (pixabay, javna domena)
objavljeno

Znanstvenici smatraju da su ‘točke bez povratka’, koje će nepovratno utjecati na promjenu Zemljine klime, bliže i mnogobrojnije nego se prije mislilo.

Klimatske ‘točke bez povratka’

Klimatske prijelomne točke – ili ‘točke bez povratka’ nakon kojih će se ključne komponente Zemljine klime početi nepovratno kvariti – mogle bi biti potaknute puno nižim temperaturama nego što su znanstvenici ranije mislili, a neke prijelomne točke potencijalno su već dosegnute. Studije također otkrivaju da potencijalno postoji puno više ovih ‘prijelomnih točaka’ nego što se ranije mislilo – ustvrdila je tako nova studija.

U klimatologiji se ‘točka bez povratka’ definira kao porast globalne temperature nakon kojeg lokalni klimatski sustav ili ‘element preokreta’ – poput amazonske prašume ili grenlandskog ledenog pokrivača – počinje nepovratno opadati. Nakon što se dosegne prekretnica doći će do nepovratnih učinaka koji će ove klimatske sustave osuditi na propast, čak i ako se globalne temperature – nekim čudom – ponovno povuku ispod kritične točke.

Ideja o klimatskim prijelomnim točkama prvi put se pojavila u radu iz 2008. godine objavljenom u časopisu PNAS, kada su istraživači identificirali devet ključnih ‘elemenata preokreta’ koji bi mogli doseći takav prag zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. U novoj studiji, koja je objavljena u časopisu Science, tim istraživača ponovno je procijenio podatke iz više od 200 radova na temu prijelomnih točaka objavljenih od 2008. godine.

Švicarski ledenjaci tope se sve brže

Nova studija – novi alarmantni podatci

Otkrili su da sada postoji 16 glavnih prekretnica, od kojih bi gotovo sve mogle dosegnuti točku bez povratka ako se globalno zatopljenje nastavi iznad 1.5°C iznad predindustrijskih razina. Zemlja se već zagrijala za više 1.1°C u odnosu na predindustrijske razine i, ako se trenutni trendovi zagrijavanja nastave, na putu je da dosegne između 2 i 3°C iznad predindustrijskih razina, rekli su autori studije.

Kada su istraživači proveli svoju ponovnu procjenu, eliminirali su dvije od prvotnih devet prijelomnih točaka zbog nedostatnih dokaza. No zato su zatim identificirali devet novih koje su prethodno bile zanemarene, čime je ukupan broj porastao na 16 – „Otkako sam prvi put procijenio klimatske prijelomne točke 2008., popis je porastao, a naša procjena rizika koje one predstavljaju dramatično se povećala,“ rekao je koautor nove studije, i glavni autor originalne studije iz 2008. godine, Tim Lenton.

Rekordni ‘val vrućine’ na snimkama iz svemira

U novoj studiji istraživači su izračunali točnu temperaturu na kojoj bi svaki ‘element preokreta’ vjerojatno prošao svoju točku bez povratka. Njihova analiza otkrila je da se čak pet elemenata – grenlandski i zapadni antarktički ledeni pokrivači; Arktički permafrost; tropski koraljni grebeni; i ključna oceanska struja u Labradorskom morunalaze u opasnoj zoni, tj. približavaju se svojoj točki bez povratka! Štoviše grenlandski i zapadni antarktički ledeni pokrivači već su iznad svojih najnižih potencijalnih kritičnih točaka, što bi moglo značiti da je za ova dva sustava već prekasno da se spase! Ostalih 11 točaka navedeno je kao ‘vjerojatno’ ili ‘moguće’ ugroženo ako se zagrijavanje nastavi iznad 1.5°C.

Ledenjak ‘Sudnjeg dana’ topi se neviđenom brzinom

Alarmantno stanje

Prijašnje procjene, kao što je trodijelna procjena UN-a iz 2021. i 2022., upućivali su na to da bi većina glavnih prijelomnih točaka bila dostignuta samo ako bi se Zemlja zagrijala iznad 2°C, što bi čovječanstvu dalo više vremena za pripremiti strategije ublažavanja i prilagodbe. Međutim prema novoj studiji te prijelomne točke mogle bi biti bliže nego što se očekivalo.

Jedno od objašnjenja za ovo ‘ubrzanje’ jest da istraživači sada u potpunosti razumiju međusobnu povezanost prijelomnih točaka. Bolji klimatski modeli sada pokazuju da bi pad jednog ključnog klimatskog sustava mogao povećati vjerojatnost kolapsa drugih.

Primjerice, ako se arktički permafrost otopi zbog porasta temperature, oslobodit će više ugljika u atmosferu. To će dodatno povećati površinske temperature na kopnu i u oceanima, čime će se ubrzati topljenje u većim ledenim pločama i opteretiti koraljne grebene. Drugim riječima, ovi ‘elementi preokreta’ slažu se poput dominačim jedan padne, ostali bi ga mogli brzo slijediti.

Znanstvenici žele ‘raspršiti’ sumporni dioksid u zrak kako bi ponovno zamrznuli Zemljine polove

Što možemo poduzeti?

Imperativ je drastično smanjiti naše emisije stakleničkih plinova neposredno prije početka ove nepovratne lančane reakcije, upozorili su istraživači. Međutim to neće biti lak zadatak.

Kako bi imali samo 50% šanse za ograničenje globalnog zagrijavanja prije nego poraste za 1.5°C emisije stakleničkih plinova trebale bi se prepoloviti do 2030. i doseći neto nulu do 2050. godine. S obzirom na slab napredak u borbi protiv klimatskih promjena, ovaj se cilj može činiti neostvarivim.

Međutim, autori studije tvrde da bi ipak bilo moguće postići takve drastične promjene kroz drugu vrstu ‘prekretnice’: društvenu. To je teoretski prag u javnom mnijenju koji će, kada se prijeđe, prisiliti vlade i velike korporacije da poduzmu drastične klimatske mjere, zaključili su znanstvenici u izjavi.

Prijete nam klimatske katastrofe: šokantne vizualizacije prikazuju potopljene gradove

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

David I. Armstrong McKay et al., „Exceeding 1.5°C global warming could trigger multiple climate tipping points,“ Science (2022).

Timothy M. Lenton et al., „Tipping elements in the Earth’s climate system,“ PNAS 105/6 (2008).

Harry Baker (19. rujna 2022.), „Climate ‘points of no return’ may be much closer than we thought,“ space.com (pristup 19. rujna 2022).

Anonymus (8. rujna 2022.), „Risk of passing multiple climate tipping points escalates above 1.5°C global warming,“ exeter.ac.uk (pristup 19. rujna 2022).

 

Student povijesti koji u slobodno vrijeme voli čitati i pisati o svojim najdražim temama - povijesti, svemiru i astronomiji.