Nova ekonomska analiza pokazuje da bi stvarni učinak klimatskih promjena na svjetsku ekonomiju mogao biti znatno veći nego što se dosad pretpostavljalo. Istraživanje koje je proveo Timothy Neal sa Sveučilišta New South Wales u Sydneyju otkriva da bi globalni BDP mogao pasti za čak i do 40 posto do kraja stoljeća ako se zagrijavanje planeta nastavi sadašnjim tempom.
Dosadašnji modeli koji procjenjuju utjecaj klimatskih promjena na gospodarstvo uglavnom su predviđali umjerene posljedice. Takve su procjene, međutim, često temeljene na pretpostavci da ekstremni vremenski uvjeti djeluju isključivo na nacionalnoj razini – zanemarujući globalne posljedice, poput prekida u opskrbi hranom zbog poplava ili suša u drugim dijelovima svijeta. Upravo je ta praznina u dosadašnjim analizama bila ključna motivacija za novu studiju.
Globalno zatopljenje ugrožava temelj svjetske trgovine
Prema novim simulacijama, šteta od klimatskih promjena daleko nadilazi lokalne vremenske nepogode. Ako se globalna temperatura poveća za više od 3 °C do kraja stoljeća, globalni BDP po stanovniku mogao bi pasti za čak 40 posto. Prethodne su procjene govorile o maksimalno 11 posto pada. Ovaj golemi jaz u brojkama rezultat je uključivanja globalnih međusobnih utjecaja vremenskih šokova – elementa koji je ranije bio ignoriran.
Klimatske promjene pogađaju gospodarstva na više razina. Suše uništavaju poljoprivredu, poplave i oluje razaraju infrastrukturu i prekidaju opskrbne lance, dok toplinski valovi smanjuju radnu učinkovitost i povećavaju troškove zdravstva. Toplina također potiče širenje bolesti i može izazvati migracije i sukobe.
Zabrinjavajuće je da se u budućnosti očekuje istodobno javljanje ekstremnih vremenskih uvjeta u više dijelova svijeta. To znači da zemlje više neće moći računati na trgovinske partnere za ublažavanje posljedica lokalnih katastrofa, što ugrožava globalne lance opskrbe i temeljnu stabilnost međunarodne trgovine.
Stari modeli podcijenili su stvarni rizik
Većina prijašnjih modela tvrdila je da bi zemlje s hladnijom klimom, poput Rusije ili nordijskih država, mogle čak profitirati od zatopljenja. Međutim, nova analiza pokazuje da je učinak na globalno gospodarstvo toliko izražen da nijedna zemlja neće ostati pošteđena štete – bez obzira na geografsku lokaciju.
Znanstvenici su prilagodili tri vodeća ekonomska modela kako bi u njih uključili globalne vremenske varijacije. Kada su rezultati objedinjeni, pokazalo se da čak i ograničeno zatopljenje od 1,7 °C – što je ambiciozni cilj Pariškog sporazuma – predstavlja najpovoljniji kompromis između kratkoročnih troškova smanjenja emisija i dugoročnih koristi za globalnu ekonomiju.
S obzirom na to da se svijet trenutačno kreće prema porastu temperature od 2,7 °C, novi nalazi sugeriraju da je dosadašnja politika borbe protiv klimatskih promjena bila nedovoljna.
Jasno je da sadašnja emisijska putanja ugrožava ne samo buduće generacije, već i sadašnje živote i gospodarske sustave. Što prije postanemo svjesni razmjera prijetnji koje donose klimatske promjene, to prije možemo djelovati kako bismo izbjegli najgore scenarije.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
