MoĆŸe li se iza puste povrĆĄine Marsa skrivati tragovi nekadaĆĄnjeg oceana? Kineski rover Zhurong nedavno je pronaĆĄao geoloĆĄke formacije u regiji Utopia Planitia koje upuÄuju na postojanje drevne obale, dodatno oĆŸivljavajuÄi teoriju o Marsovom oceanu.
Teorija o golemom oceanu na Marsu, koji je prije milijardi godina mogao pokrivati treÄinu planeta, dugo intrigira znanstvenike. Novi podaci, objavljeni u Äasopisu Nature, pruĆŸaju dodatne dokaze koji bi mogli pomoÄi znanstvenicima u rasvjetljavanju vodene proĆĄlosti Crvenog planeta.
Tragovi vode na Marsovoj povrĆĄini
Rover Zhurong sletio je 2021. u podruÄje Utopia Planitia, poznato po prijaĆĄnjim znakovima prisutnosti vode. Od tada neumorno istraĆŸuje povrĆĄinu Marsa, a dosadaĆĄnja otkriÄa su obeÄavajuÄa. Bo Wu, vodeÄi istraĆŸivaÄ sa SveuÄiliĆĄta u Hong Kongu, naglasio je kako su u blizini mjesta slijetanja pronaÄene formacije poput “stoĆŸastih struktura s udubinama, poligonalnih pukotina i urezanih tokova” â sve karakteristiÄnih obiljeĆŸja koja mogu ukazivati na postojanje vode.
Primjerice, odreÄene strukture nastaju kao posljedica blatnih vulkana, koji se formiraju u podruÄjima gdje je nekada bilo vode ili leda. Kada se ovi podaci usporede sa satelitskim snimkama i analizama sa Zemlje, sve viĆĄe podupiru teoriju da je ovdje nekada postojala obala.
Kada je ocean mogao postojati?
Tim istraĆŸivaÄa procjenjuje da se ocean mogao formirati prije otprilike 3,7 milijardi godina, nakon snaĆŸnih poplava. Voda je vjerojatno opstala dovoljno dugo da se formira obala, prije nego ĆĄto je nestala oko 3,4 milijarde godina unatrag. Ipak, Bo Wu naglaĆĄava kako, unatoÄ ovim nalazima, joĆĄ uvijek nije moguÄe sa sigurnoĆĄÄu tvrditi da je ocean postojao. “Ne tvrdimo da naĆĄi nalazi definitivno dokazuju postojanje oceana na Marsu,” izjavio je Wu, dodajuÄi kako Äe konaÄna potvrda zahtijevati vraÄanje uzoraka tla s Marsa na Zemlju.
Nastavak rasprave: je li Mars bio domaÄin oceanu?
Ideja o drevnom oceanu na Marsu joĆĄ uvijek izaziva rasprave. Znanstvenik Benjamin Cardenas sa SveuÄiliĆĄta Pennsylvania izrazio je sumnju, sugerirajuÄi da studija moĆŸda podcjenjuje utjecaj marsovskih vjetrova u oblikovanju krajolika. “Mars je aktivniji nego ĆĄto Äesto mislimo,” rekao je Cardenas, objaĆĄnjavajuÄi da bi Äak i spor proces erozije uzrokovan vjetrovima mogao izbrisati tragove obale tijekom milijardi godina.
UnatoÄ tome, Cardenas ostaje otvoren moguÄnosti da je Mars imao ocean, vjerujuÄi kako bi to moglo produbiti naĆĄe razumijevanje potencijalne naseljivosti Marsa.
ZaĆĄto je ovo otkriÄe vaĆŸno?
OtkriÄe moguÄeg drevnog oceana na Marsu nadilazi puku geoloĆĄku znatiĆŸelju i moglo bi ponuditi nove odgovore na pitanje jesmo li sami u svemiru. Mnogi znanstvenici vjeruju da je ĆŸivot na Zemlji nastao u vodi, u hidrotermalnim izvorima na dnu oceana ili u plitkim plimnim bazenima. Ako je Mars imao sliÄan okoliĆĄ, postoji moguÄnost da je mogao podrĆŸavati oblike primitivnog ĆŸivota.
Ova otkriÄa dodatno pribliĆŸavaju znanstvenike odgovoru na pitanje o oceanskoj proĆĄlosti Marsa. Ipak, da bi se ovi nalazi potvrdili, buduÄe misije morat Äe donijeti uzorke marsovskog tla na Zemlju za detaljniju analizu. Kako istraĆŸivanje Marsa postaje prioritet mnogih svemirskih agencija, moĆŸda Äemo uskoro dobiti jasniji odgovor na pitanje moĆŸe li Mars dijeliti ĆŸivotne uvjete s naĆĄom planetom.