U tišini ranog jutra 28. svibnja, s lansirnog centra Xichang u jugozapadnoj Kini, uz snažan bljesak i zvučnu jeku, poletjela je letjelica Tianwen-2. Cilj joj je dvostruki: prikupiti uzorke s neobičnog asteroida Kamo’oalewa, a zatim se — nakon povratka prema Zemlji — uputiti prema znatno udaljenijem cilju, kometu 311P. Misija će trajati deset godina i mogla bi dati ključne odgovore o nastanku i evoluciji manjih tijela Sunčevog sustava.
Tianwen-2 prva je kineska misija usmjerena na povratak uzoraka s asteroida. Time se Kina pridružuje elitnom klubu koji zasad uključuje Japan (Itokawa i Ryugu) te Sjedinjene Američke Države (Bennu). Kineska svemirska agencija već je uspješno izvela slične operacije s obje strane Mjeseca, no ovoga puta izazovi su drukčiji — i veći.
“Kad sam je vidjela kako reže nebo, srce mi je snažno zakucalo,” izjavila je Su Yan, glavna dizajnerica sustava za prikupljanje podataka iz Nacionalnog astronomskog opservatorija u Pekingu, koja je lansiranje pratila uživo u Xichangu.
Asteroid koji možda potječe s Mjeseca
Kamo’oalewa je malen, promjera između 40 i 100 metara, i okreće se oko vlastite osi svakih 28 minuta. Njegova specifičnost leži u neobičnoj orbiti — nije gravitacijski vezan za Zemlju poput Mjeseca, ali se neprestano kreće u njezinoj blizini, prateći nestabilnu, oscilirajuću putanju. Zbog toga ga astronomi nazivaju kvazi-satelitom.
Znanstvenike posebno intrigira mogućnost da je riječ o komadu Mjesečeve kore izbačenom tijekom davnog udara. Alternativna hipoteza sugerira da je asteroid ostatak iz glavnog asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera. Ako se potvrdi mjesečevo porijeklo, bio bi to prvi poznati objekt takve vrste. Uzorci s površine mogli bi otkriti kako je nastao, kako se mijenjao i sadrži li tragove vode ili organskih molekula.
“Uzbuđen sam zbog onoga što bismo mogli saznati. Ovaj asteroid još nam može otkriti mnogo toga,” rekao je Marco Fenucci iz Europske svemirske agencije, stručnjak za dinamiku malih tijela u orbiti, sa sjedištem pokraj Rima.
Tianwen-2 bi trebao stići do asteroida sredinom 2026. godine i ondje provesti oko devet mjeseci. Tijekom tog vremena razvit će solarne panele, testirati navigacijske sustave i prilagoditi kurs. U misiji će koristiti jedanaest znanstvenih instrumenata: kamere, spektrometre, magnetometar, detektore čestica, radar i laserski senzor. Pomoću njih stručnjaci će moći rekonstruirati detaljan model asteroida i procijeniti njegove karakteristike.
Tri pristupa prikupljanju uzoraka i nova destinacija
Zbog nepoznate strukture asteroida — nije jasno je li kompaktan kamen ili porozna nakupina — planirane su tri metode prikupljanja materijala. Letjelica može lebdjeti iznad površine i koristiti robotsku ruku, aktivirati sondu koja skuplja prašinu ili sletjeti i sidriti se prije prikupljanja.
Nakon što prikupi uzorke, Tianwen-2 će se vratiti prema Zemlji kako bi ispustio kapsulu s materijalom. Potom će iskoristiti gravitacijski zamah našeg planeta kako bi nastavila prema drugom objektu — kometu 311P.
Taj objekt znanstvenici nazivaju “aktivnim asteroidom”. Iako kruži unutar asteroidnog pojasa, ponaša se poput kometa, proizvodeći rep od prašine. U znanstvenim krugovima ovakva tijela predstavljaju enigmu: nisu klasični asteroidi, ali ni u potpunosti kometi. Istraživanje kometa 311P moglo bi pomoći da se razjasni kako ti hibridni objekti nastaju, kako zadržavaju aktivnost i što nas mogu naučiti o ranom Sunčevom sustavu.
Ako sve protekne po planu, Tianwen-2 trebao bi stići do kometa 2035. godine — točno deset godina nakon lansiranja.
“Nadam se da će putovanje proteći bez nepredviđenih komplikacija,” rekao je Xu Yi, planetarni znanstvenik sa Sveučilišta znanosti i tehnologije u Macauu.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
