Misija Chang’e 8, koja je planirana za 2028. godinu, mogla bi označiti prekretnicu u istraživanju Mjeseca. Kina planira testirati napredne tehnologije poput 3D printanja mjesečeve prašine u građevinske blokove i provoditi ekosustavne eksperimente u svrhu pripreme za buduće lunarne baze. Ono što ovu misiju čini još značajnijom je mogućnost uključivanja humanoidnog robota, što naglašava rastući fokus Kine na robotiku u svemirskim istraživanjima.
Tehnološke inovacije na južnom polu Mjeseca
Chang’e 8 će sletjeti u blizini južnog pola Mjeseca, regije koja privlači pažnju znanstvenika zbog potencijalnih zaliha leda i jedinstvenih geoloških značajki. Glavni ciljevi uključuju testiranje tehnologija za korištenje lokalnih resursa i istraživanje uvjeta potrebnih za održivi ljudski boravak na Mjesecu.
Prema riječima Wang Qionga, glavnog dizajnera misije, svemirska letjelica bit će opremljena šasijom s četiri kotača i humanoidnim gornjim dijelom, prema detaljima objavljenima na kineskoj platformi Weibo. Iako je svrha humanoidnog dizajna zasad nejasna, njegovo uključivanje ukazuje na inovativni smjer kojim Kina želi unaprijediti istraživanje Mjeseca.
Napredna znanstvena oprema za istraživanje Mjeseca
Letjelica Chang’e 8 nosit će niz naprednih instrumenata, uključujući:
- Kamere i teleskope za snimanje i promatranje.
- Seizmometar za proučavanje unutrašnje strukture Mjeseca.
- Dizalicu za postavljanje instrumenata i tereta na površinu.
Misija će također uključivati šestokotačni rover sličan prethodnim Yutu roverima. Opremljen panoramskom kamerom, radarskim sustavom za proučavanje lunarnog tla, infracrvenim spektrometrom i alatima za analizu uzoraka, rover će omogućiti prikupljanje vrijednih podataka o sastavu Mjeseca.
Priprema za međunarodnu lunarnu istraživačku postaju
Misija Chang’e 8 ključni je korak prema realizaciji ambicioznog projekta Međunarodne lunarne istraživačke postaje, zajedničkog pothvata Kine, Rusije i drugih partnera, čija je izgradnja planirana za 2030-e. Uz prethodnu misiju Chang’e 7, cilj je postaviti temelje za održivo istraživanje i kolonizaciju Mjeseca.
Iako humanoidni roboti za istraživanje svemira još nisu u potpunosti razvijeni, Kina brzo napreduje na tom polju. Država planira masovnu proizvodnju humanoidnih robota do 2025. godine i postavljanje globalnih standarda do 2027. Uz to, Peking je uložio 1,4 milijarde dolara u fond za robotiku, dok je Šangaj pokrenuo sličan program s jednakim iznosom.
Kineski roboti već se koriste u stvarnim situacijama, što je nedavno demonstrirano tijekom maratona u Hangzhouu. Dva robota, Go2 i B2, pridružila su se sudionicima utrke i preuzela uloge motivatora i vodiča. Go2 je trkače ohrabrivao glazbom, pružao sigurnosne savjete te izvodio trikove poput okreta unatrag, dok je B2 pomagao natjecateljima u održavanju ravnomjernog tempa.
Humanoidni robot Tiangong, razvijen u Pekinškom centru za inovacije humanoidnih robota, simbolizira napredak u kineskoj robotici. Tiangong može hodati brzinom od 6 km/h zahvaljujući naprednim senzorima i preciznim sustavima za kontrolu pokreta, što ga čini idealnim za rješavanje složenih zadataka u istraživanju i industriji.
