kozmos.hr
Svemir

Kako si molekularni oblaci ‘produljuju život’

Slika prikazuje dio divovskog molekularnog oblaka Bika – Zemlji najbližeg aktivnog područja stvaranja zvijezda (©Adam Block/Steward Observatory/University of Arizona).
autor
objavljeno

Molekularni oblaci – u kojima se rađaju zvijezde – aktivno kompenziraju gubitke ‘povlačenjem’ molekula iz okoline i tako produljuju vlastiti životni vijek.

Molekularni oblaci

Astronomi su nedavno otkrili da divovski oblaci molekularnog vodika – mjesto rođenja zvijezda – mogu živjeti desetke milijuna godina unatoč činjenici da se pojedinačne molekule neprestano uništavaju i ponovno sastavljaju. Ovo novo istraživanje pomaže u razumijevanju naše ukupne slike o tome kako se zvijezde rađaju.

Da biste napravili zvijezde prvo su vam potrebni ogromni oblaci molekularnog vodika. Riječ je o rezervoarima koji mogu doživjeti katastrofalan kolaps, a kada se to dogodi deseci ili čak stotine zvijezda mogu se pojaviti odjednom. Bez ovih rezervoara plina ne možete stvarati zvijezde, pa astronome posebno zanima kako se ti oblaci ponašaju. Evolucija ovih oblaka unutar galaktičkog okruženja može nam nešto reći o povijesti stvaranja zvijezda u galaksiji.

Slika prikazuje dio divovskog molekularnog oblaka Bika – Zemlji najbližeg aktivnog područja stvaranja zvijezda (©Adam Block/Steward Observatory/University of Arizona).
Slika prikazuje dio divovskog molekularnog oblaka Bika – Zemlji najbližeg aktivnog područja stvaranja zvijezda (©Adam Block/Steward Observatory/University of Arizona).

Nedavna promatranja su pokazala da kada se nove zvijezde pojave unutar golemog molekularnog oblaka one brzo ispuhuju ‘mjehuriće’ oko sebe. Uz smanjenu gustoću molekula koje okružuju te zvijezde, preostale molekule trpe bombardiranje ionizirajućeg zračenja, razlažući molekularni vodik u ionizirano stanje.

‘Tvornica zvijezda’ u neviđenim detaljima

No druga su promatranja pokazala da ti divovski oblaci traju nevjerojatno dugo – pa se postavilo pitanje: kako mogu trajati toliko dugo ako novorođene zvijezde stalno razdiru svoje matične oblake?

‘Produljivanje života’

Tim istraživača okrenuo se sofisticiranim računalnim simulacijama kako bi odgovorio na to pitanje. Simulirali su dio galaksije i ispitivali ponašanje molekularnih oblaka dok su se zvijezde stvarale unutar njih. Otkrili su da se njihove simulacije slažu s opažanjima – da novorođene zvijezde mogu lako rastrgati molekularni oblak.

No, također su pronašli tzv. faktor ravnoteže. Naime, divovski molekularni oblaci neprestano usisavaju okolni vodik koji slučajno luta galaksijom te na se ovaj način obnavljaju zalihe vodika u oblaku. Istraživači su otkrili da pojedini molekularni oblaci mogu živjeti i do gotovo 100 milijuna godina, no pojedinačna molekula vodika izdržat će najviše do četiri milijuna godina oblaka prije nego što se odvoji.

Webb snimio ‘kozmičku tarantulu’

Novo istraživanje dokazalo je da za svaku molekulu koja ispari nova ulazi u oblak – održavajući sve u ravnoteži. Sve dok oblak može gomilati materijal, nastavit će živjeti. Ovi rezultati objašnjavaju kako divovski molekularni oblaci mogu živjeti tako dugo unatoč nestanku njihovih pojedinačnih molekula. A budući da su ti divovski molekularni oblaci rodna mjesta zvijezda, ovo istraživanje pomaže u stvaranju slike o tome kako galaksije mogu nastaviti proizvoditi zvijezde milijardama godina.

Je li život na Zemlji ‘rođen’ samo iz RNK?

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

Sarah M. R. Jeffreson et al., „Clouds of Theseus: long-lived molecular clouds are composed of short-lived H2 molecules,“ Online platforma ArXiV.org (pristup 31. siječnja 2023).

Paul M. Sutter (30. siječnja 2023.), „Molecular clouds extend their lives by constantly reassembling themselves, say astronomers,“ phys.org (pristup 31. siječnja 2023).

 

Pratite Kozmos na Google Vijestima.

CroCube