Nova granica astrobiologije mogla bi se skrivati u samim oblacima.
Oblaci nisu naklonjeni astronomima ni ljubiteljima astrofotografije, ali bi mogli biti jedno od najzanimljivijih mjesta za potragu za životom izvan Zemlje. Znanstvenici sa Sveučilišta Cornell izradili su prve spektre refleksije, odnosno referentne uzorke boja mikroorganizama koji žive u Zemljinoj atmosferi. Ti mikrobi, premda rijetki, otvaraju mogućnost da slični organizmi postoje i u oblacima udaljenih egzoplaneta.
Astrobiologinja Ligia Coelho sa Sveučilišta Cornell, članica Carl Sagan Instituta i dobitnica prestižne postdoktoralne stipendije programa 51 Pegasi b, predvodila je tim koji je po prvi put proučio kako mikroorganizmi iz Zemljine atmosfere odražavaju svjetlost. Njezino istraživanje otkriva da bi upravo takvi spektri mogli poslužiti kao tragovi života u oblacima drugih planeta.
“U Zemljinoj atmosferi postoji raznolika zajednica mikroorganizama koji stvaraju biopigmente i već godinama fasciniraju biologe. Pomislila sam da bi o njima trebali znati i astronomi”, rekla je Coelho.
Oblaci kao neočekivani tragovi života
Profesorica astronomije i ravnateljica Carl Sagan Instituta Lisa Kaltenegger, suautorica studije, istaknula je kako ovo otkriće otvara posve novu mogućnost za potragu za životom. “Sada imamo priliku otkriti život čak i kada su egzoplaneti potpuno prekriveni oblacima. Vjerovali smo da će nam oblaci prikriti znakove života, no pokazalo se da nam mogu pomoći da ih pronađemo.”
Spektar koji je Coelho izradila astronomima daje mogućnost traženja bioloških potpisa i na planetima s gustom ili potpunom naoblakom. Mikroorganizmi koji su poslužili kao uzorak za istraživanje iznimno su rijetki u Zemljinoj atmosferi. Prikupljeni su u suradnji sa Sveučilištem u Floridi, pomoću balona ispunjenog helijem koji je u stratosferi, između 21 i 29 kilometara visine, prikupio uzorke biološkog materijala.
Uzgoj kultura obavljen je uz pomoć profesora mikrobiologije Stephena Zindera, dok su njihova refleksijska svojstva analizirana u laboratoriju profesora Billa Philpota na Sveučilištu Cornell.
Coelho objašnjava da boje tih mikroba nisu samo estetski detalj, nego i biološki mehanizam zaštite. Pigmenti omogućuju preživljavanje u ekstremnim uvjetima jer štite stanice od zračenja, suhoće i temperaturnih promjena. “Mnoge vrste, uključujući bakterije, stvaraju pigmente kako bi se zaštitile od ultraljubičastog zračenja, što im je ključno na velikim visinama”, pojasnila je Coelho.
Značenje za buduće teleskope i misije
Modeliranjem različitih scenarija, istraživači su pokazali da bi planet čiji oblaci sadrže dovoljno obojenih bakterija imao vrlo prepoznatljiv refleksijski spektar, što bi takve mikrobe učinilo mogućim biološkim potpisom.
Da bi ih teleskopi mogli otkriti, mikrobi bi morali živjeti u vlažnoj i stabilnoj atmosferi, a i tehnologija promatranja morat će dodatno napredovati. Ova spoznaja već utječe na planiranje budućih misija, uključujući NASA-in Habitable Worlds Observatory te promatračke strategije Europskog južnog opservatorija (ESO) i njegovog Extremely Large Teleskopa, koji bi trebao započeti s opažanjima 2030-ih godina u Čileu.
“Biopigmenti su univerzalni alat kojim se život na Zemlji prilagođava stresu, zračenju, suhoći i nedostatku resursa. Koriste ih bakterije, arheje, alge, biljke i životinje. Oni su snažni biosignali, a sada smo otkrili novi način kako ih tražiti, u oblacima udaljenih svjetova. Ako život negdje izgleda ovako, napokon imamo sredstva da ga prepoznamo”, zaključila je Coelho
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
