Odabir točke na površini asteroida u koju će svemirska letjelica namjerno udariti presudan je za sigurnost, pokazuje novo istraživanje predstavljeno na zajedničkom skupu EPSC-DPS 2025 u Helsinkiju. Nepravilno odabrano mjesto može asteroid usmjeriti kroz tzv. “gravitacijsku ključanicu” i vratiti ga na putanju sudara sa Zemljom u nekom budućem prolazu.
Tim kojeg predstavlja Rahil Makadia, stipendist NASA-inog programa Space Technology Graduate Research Opportunity i istraživač na Sveučilištu Illinois Urbana-Champaign, upozorava da i uspješno skretanje asteroida može imati neželjene posljedice ako se nakon udara tijelo nađe na stazi koja prolazi kroz tu gravitacijsku ključanicu. U tom slučaju prijetnja se ne uklanja, nego samo odgađa.
DART kao dokaz koncepta i Hera kao nastavak
NASA-ina misija DART u rujnu 2022. namjerno je udarila u mali asteroid Dimorphos, satelit većeg tijela Didymos. DART je djelovao kao kinetički impaktor, odnosno letjelica koja udarom mijenja orbitu cilja. Eksperiment je potvrdio da je takvo skretanje izvedivo kao metoda planetarne obrane. Europska misija Hera trebala bi u prosincu 2026. stići do sustava Didymos–Dimorphos i detaljno izmjeriti posljedice udara.
U slučaju DART-a precizna lokacija udara na Dimorphosu nije bila kritična za planetarnu sigurnost jer je sustav Didymos premasivan da bi ga takav manevar skrenuo na kolizijsku putanju sa Zemljom. Za druge potencijalno opasne objekte oko Sunca i mala promjena orbite može značiti ulazak u rizičnu zonu.
Gravitacijska ključanica je mala prostorna regija u blizini planeta u kojoj gravitacija tog planeta mijenja orbitu prolaznog asteroida tako da se on kasnije vraća na putanju sudara s istim planetom. Ulazak kroz takozvanu ključanicu ne uzrokuje neposredan udar, ali postavlja uvjete za budući. Zbog toga misije koje koriste kinetički impaktor moraju planirati ne samo trenutno skretanje nego i izbjegavanje kasnijeg prolaska kroz te zone.
Karte vjerojatnosti za sigurniji odabir
Tim Rahila Makadije razvio je postupak izrade karata vjerojatnosti prema kojima svaka točka na površini asteroida ima procijenjeni rizik da će, nakon udara, dovesti do putanje koja prolazi kroz gravitacijsku ključanicu. Metodologija se oslanja na rezultate misije DART kao polazni okvir, ali se za svaki asteroid prilagođava njegovim specifičnim svojstvima.
Za pouzdane karte treba najprije odrediti oblik asteroida, topografiju površine (krateri, grebeni, strmine, itd…), brzinu vrtnje, orijentaciju osi rotacije i masu. Najpouzdaniji podaci dolaze iz misije s bliskim susretom i rendezvousom koja snima površinu u visokoj prostornoj razlučivosti i mjeri fizikalna svojstva. Kada to nije izvedivo, moguća je i preliminarna procjena na temelju opažanja sa Zemlje, što je ključno kada je vrijeme između otkrića objekta i mogućeg udara kratko.
Nakon što se opišu svojstva tijela, numerički se simuliraju putanje koje bi asteroid mogao zauzeti ovisno o mjestu i kutu udara te prenesenom impulsu. Usporedbom scenarija identificiraju se najopasnije evolucije orbite i određuju točke na površini kod kojih je vjerojatnost prolaska kroz gravitacijsku ključanicu najmanja. Tako se odabire najsigurnija lokacija za udar kinetičkim impaktorom.
Cilj su karte koje omogućuju skretanje asteroida uz istodobno izbjegavanje povratka na udarnu trajektoriju u sljedećim približavanjima Zemlji. Takav pristup pomiče fokus s jednokratnog manevra na upravljanje dugoročnom dinamikom sustava Sunce–planet–asteroid i povećava sigurnost planetarne obrane
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
