Ljudska vrsta trenutno je najutjecajnija vrsta na planeti Zemlji. U nekoliko tisućljeća, razvili smo društvo i tehnologiju do te mjere da naša aktivnost ima velik utjecaj na druga živa bića. Međutim, po pitanju našeg podrijetla, znanstvenici iz područja evolucijske biologije nude nam kompleksno rješenje. Radi se o procesu koji se odvijao milijunima godina kako bismo dobili odgovor na jednostavno pitanje – kako se razvio moderni čovjek?
Evolucijska podloga
Prije otprilike 65 milijuna godina, ogroman asteroid pogodio je planet Zemlju – događaj koji je izazvao masovno izumiranje velikog broj vrsta. Uz dinosaure, skoro sve životinje koje su težile više od 25 kilograma – osim morskih kornjača i nekih vrsta krokodila – prestale su postojati u jako kratkom vremenu. Nakon toga, jedan od razreda životinja koji je uspio preživjeti bili su sisavci. Nestankom njihovih prirodnih predatora, ništa ih nije moglo spriječiti da njihova populacija dramatično naraste. Kroz vrijeme, počeli su se razlikovati po vrstama, čime je nastao novi oblik biodiverziteta.
Nekih 2 milijuna godina nakon nestanka dinosaura, primati – jedan od redova sisavaca – razdijelili su se u dvije podskupine. Prva podskupina bili su tzv. primati suhonosci (Haplorrhini), koji su se razvili u moderne majmune. S druge strane, primati mokronosci (Strepsirrhini) razvili su se u moderne lemure i madagaskarske prstaše.
Mnogo milijuna godina kasnije, među suhonoscima, došlo je do nove razdiobe vjerojatno zbog postupnog pomicanja kontinenata. Kao posljedica, nastali su majmuni Starog svijeta – od kojih potječe čovjek – i majmuni Novog svijeta koji danas žive na prostoru Centralne Amerike i Južne Amerike.
Postupan razvoj ljudske vrste
Vjeruje se da je prvi dvonožni majmun bio ardipithecus. Nakon njega, nekih milijun godina kasnije, razvio se australopithecus. U kontekstu razvoja ljudske vrste, jedan iznimno važan korak u evoluciji dogodio se prije više od 2 milijuna godina. Postupno su se razvile dvije skupine naših dalekih predaka. Prva skupina razvila je snažniju čeljust kako bi bolje mogla žvakati novu hranu zbog tadašnje nestašice. Druga skupina razvila je slabiju čeljust, ali veći mozak koji ih je osposobio da dođu do više vrsta hrane.
Od ove dvije skupine, pokazalo se da je druga skupina ljudskih predaka preživjela. Time se razvio rod homo prije skoro 2.5 milijuna godina. Prvi od glavnih predstavnika tog roda bio je homo habilis. Imao je znatno veći mozak od njegovih evolucijskih rođaka, zbog čega je imao mogućnost razviti veći broj oruđa.
Prije otprilike 1.9 milijuna godina, javlja se homo erectus – uspravan čovjek. Homo erectus imao je skoro duplo veći mozak od njegovog prethodnika. To je bila prva vrsta čovjeka koja je napustila afrički kontinent i koja je počela koristiti vatru. Kasnije je slijedio homo antecessor, prije otprilike 1.2 milijuna godina, za kojega se ne zna sa sigurnošću od koje vrste potječe. Prije 600 000 godina pojavljuje se homo heidelbergensis. Tijekom tog vremena, pojavljuju se prvi izvori o kuhanju prije otprilike 700 000 godina, dok prije otprilike 500 000 godina javljaju se narjaniji oblici odijevanja.
Razvoj modernog čovjeka
Naposljetku, razvila se nama najvažnija vrsta. Homo sapiens – vrsta čovjeka od koje potječe moderni čovjek – razvio se uz svoje homo rođake. Ne zna se u potpunosti od koje vrste se razvio. Neki vjeruju da mu je prethodnik bio homo erectus, neki homo heidelbergensis, dok neki imaju dokaze da potječe od vrste homo antecessor.
U širem kontekstu razvoja svemira, trebalo je 13.8 milijardi godina da se prve daleke ljudske vrste razviju na Zemlji. Od pojave anatomski modernog čovjeka, naša vrsta zauzima samo 99.998% kozmičkog vremena, tj. vremena koje počinje od Velikog praska. Međutim, što je fascinantno je da smo u tako kratkom vremenu uspjeli otkriti tragove naše daleke prošlosti i doći do zaključaka o vremenu kad uopće nismo ni postojali.
Izvor:
- Big Think (1. ožujka 2022.). When did the first humans arise on planet Earth?
Ja sam Marko Matas. Diplomirao sam studij pedagogije i nastavničkog smjera anglistike u Zadru. Bez obzira, vrlo sam znatiželjan te obožavam istraživati i druge znanosti. U slobodno vrijeme najviše proučavam astronomiju, povijest i biologiju te pronalazim manje poznate činjenice o istima.