kozmos.hr
Astronomija

Webb snimio nevjerojatan fenomen oko para zvijezda

WR 140
objavljeno

Dvije rijetke zvijezde u zviježđu Labud utjecajem jedna na drugu uzrokuju periodične erupcije prašine koja se širi oko njih ciklički u obliku školjke.

Svemirski teleskop James Webb (JWST), najsofisticiraniji teleskop koji je čovječanstvo ikad proizvelo, nastavlja s dostavljanjem začuđujućih podataka. Istražujući svemir, teleskop nam je otkrio neke od najudaljenijih galaksija i zvijezda, a u isto vrijeme je i progledao u atmosfere udaljenih planeta, otkrivajući tako nevjerojatne detalje o njima.

James Webb je redefinirao način na koji istražujemo kozmos, te sa svakom novom opservacijom opet i opet ruši rekorde. Sada, pogledom prema zvijezdi udaljenoj 5600 svjetlosnih godina, Webbov infracrveni senzor detektirao je nešto što liči na koncentrične krugove svjetla koji se šire od te zvijezde.

Unatoč tome što difrakcijski šiljci, inače karakteristični za Webbove fotografije, nisu ‘stvarni’, koncentrični prsteni koje on na slici čini itekako jesu stvarni. Sama zvijezda u centru krugova zapravo je binarni zvjezdani sustav imena SBC9 1232, te se na našem nebu nalazi u zviježđu Labud. Njegove dvije zvijezde međusobno interagiraju na takav način da periodički oko sebe izbacuju zvjezdanu prašinu, a ona se dalje širi u obliku ljuski.


WR 140
Koncentrični krugovi od svemirske prašine stvoreni oko zvijezde WR 140. Izvor: NASA, ESA, CSA JWST MIRI & Ryan Lau et al.

Webbova kamera/instrument MIRI (engl. Mid-Infrared Instrument) uspjela je snimiti te ljuske vrlo dobro zato što emitiraju infracrvenu svjetlost. Binarni sustav zvijezda sastoji se od zvijezde WR 140, vrlo rijetke zvijezde Wolf-Rayetovog tipa, te masivne zvijezde tipa O4-5, koja je ujedno i primarna zvijezda u sustavu.

Wolf-Rayetove zvijezde vrlo su vruće, svijetle i stare zvijezde. Radi se o zvijezdi na samom kraju svog životnog vijeka, kada ona sadržava vrlo malo vodika, a jako puno dušika i ugljika, te takva zvijezda vrlo brzo gubi masu. S druge strane, zvijezde tipa O vrlo su vruće, masivne i svijetle, te njihov životni ciklus zato traje vrlo kratko.

Kako govore astronomi, ovaj sustav posebno je upravo zbog orbita zvijezda. Naime, one se okreću jedna oko druge kroz svoje eliptične orbite, a ne kroz pravilne kružne orbite. U takvom kretanju postoji točka u kojoj su one najbliže jedna drugoj (apastron), te točka gdje su najudaljenije jedna od druge (periastron). Kada dosegnu svoj periastron, koji je iznosa malo većeg od udaljenosti između Zemlje i Sunca, njihovi solarni vjetrovi međusobno se počinju sudarati. Šokovi koje proizvodi sila sudara u tom trenutku ubrzava čestice oko tih zvijezda, te tako stvaraju X-zrake i druge tipove zračenja. Značajno, osim toga stvara se i prašina koja se hladi nakon sudara vjetrova. Ta se prašina onda širi u okolni svemir u opisanom obrascu.

Međusobno kretanje dvaju zvijezda možete vidjeti ovdje:

Zbog prisutnosti ugljika u prašini, ona upija ultraljubičasto zračenje sa zvijezda i zagrijava se, te tu toplinu isijava kao zračenje na infracrvenom dijelu elektromagnetskog spektra. Kako se prašina širi u svemir pod utjecajem solarnih vjetrova, ona postepeno gubi na toplini i gustoći.

Zvijezde imaju međusoban orbitalni period koji iznosi 7,94 godina, što znači da i do stvaranja svake nove ljudske dolazi točno svakih 7,94 godina. Zbog toga brojanjem ljuski koje je do sada sustav izbacio možemo odrediti starost svake pojedine ljuske. Na Webbovoj slici vidljivo je oko 20 prstena, što znači da je vanjska ljuska stara oko 160 godina.

Ova Webbova opservacija dotičnog sustava rezultat je istraživanja koje predvodi Ryan Lau, japanski astrofizičar iz Instituta za svemir i aeronautičku znanosti pri Japanskoj agenciji za istraživanje svemira. Lau i suradnici trenutno pripremaju znanstveni rad na temu, a s tim radom očekuje se i podrobnija analiza sustava i njegovih karakteristika.


 


Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr


Izvor:

Petričević, Ivan. “James Webb Spies on Star 5,600 Light Years Away, Finds Something Extraordinary”. Curiosmos, 2022. https://curiosmos.com/james-webb-star-5600-ligh-years-away-find-extraordinary/ (2.9.2022.).

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Zaljubljenik u astronomiju od malih nogu. Diplomirani anglist. U slobodno vrijeme vjerojatno s frendovima u obližnjem kafiću. U paralelnom svemiru sam nešto od sljedećeg: pomorac, fizičar, astronaut, pisac, željezničar.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.