Tim sa Sveučilišta Minnesote izvijestio je o otkriću koje mijenja sliku polarnih svjetlosti na najvećem planetu; u podacima NASA-ine misije Juno prepoznali su novi val u plazmi u Jupiterovoj aurori. Nalaz otvara put boljem razumijevanju aurora na drugim planetima i uloge magnetnih polja u zaštiti atmosfera.
Jupiter okružuje magnetosfera ispunjena plazmom; riječ je o ioniziranom plinu u kojem se atomi razdvajaju na elektrone i ione pa snažno reagiraju na magnetska polja. Kada se te čestice usmjere prema atmosferi, plin počinje svijetliti kao aurora. Za razliku od Zemlje, čiji se zeleni i plavi zastori vide golim okom, Jupiterove polarne svjetlosti uglavnom su izvan vidljivog spektra pa ih bilježimo ultraljubičastim i infracrvenim instrumentima.
Presudni podaci došli su iz misije Juno, prve letjelice u stabilnoj polarnoj orbiti oko Jupitera. Tijekom niskog preleta iznad sjevernog pola tim je prvi put sustavno analizirao plazmu nad polarnom kapom i uočio potpis fenomena koji dosad nije zabilježen u blizini Zemlje: novi val u plazmi iznimno niske frekvencije. Upravo kombinacija vrlo rijetke polarne plazme i izrazito snažnog Jupiterova magnetskog polja pomiče valne frekvencije u režim koji poznajemo samo iz modela, ne i iz naših lokalnih mjerenja.
“Svemirski teleskop James Webb dao je dojmljive infracrvene snimke aurora; Juno nam prvi put donosi in situ mjerenja iznad samih polova”, rekao je Ali Sulaiman sa Škole za fiziku i astronomiju Sveučilišta Minnesote. Robert Lysak, stručnjak za dinamiku plazme na istom fakultetu, podsjeća: “Plazma se može ponašati kao tekućina; no njezinu dinamiku određuju i vlastita i vanjska magnetska polja.”
Zašto Jupiter nije Zemlja
Jupiter pokazuje polarne emisije i procese koji omogućuju prodor i ubrzanje čestica dublje u polarnu kap nego na Zemlji. Ta geometrija polja i tokova objašnjava zašto se novi val u plazmi pojavljuje baš ondje, te zašto nosi frekvencije i energije drugačije od onih koje mjerimo u Zemljinoj magnetosferi. Razumijevanje tog mehanizma važno je iz dva razloga; pomaže tumačiti auroralni sjaj na drugim planetima i pomaže planirati zaštitu instrumenata te budućih misija u magnetski aktivnim okruženjima.
Kako Juno nastavlja misiju, znanstvenici očekuju dodatne prelete koji bi trebali potvrditi prostornu rasprostranjenost i promjenjivost fenomena te pojasniti kako novi val u plazmi potiče i modulira polarne svjetlosti na Jupiteru. Jupiter nas i dalje uči kako svemir upravlja svjetlom.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
