kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Svemir
  • /
  • Jesu li znanstvenici našli dokaze o drevnom izgubljenom mjesecu Venere?
Svemir

Jesu li znanstvenici našli dokaze o drevnom izgubljenom mjesecu Venere?

Venera je poznata kao drugi po sjaju nebeski objekt na noćnom nebu nakon Mjeseca. Izvor: Wikimedia Commons
objavljeno

Venera, često opisivana kao neobičan sestrinski planet Zemlje, prkosi očekivanjima na mnogo načina. Sličnih je dimenzija kao Zemlja, no njezine su karakteristike dramatično različite. Planet je omotan gustim slojem atmosfere koja je toliko vruća i pritiskačka da bi, u teoretskoj situaciji gdje bi netko mogao stajati na Venerinoj površini, ekstremni uvjeti doslovce zgnječili i skuhali tog posjetitelja. Međutim, Venerine neobičnosti se tu ne zaustavljaju.

Dok se većina planeta u Sunčevom sustavu okreće u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, Venera iznenađuje svojim jedinstvenim smjerom rotacije – okreće se u smjeru kazaljke na satu. Ovo iznimno ponašanje čini Veneru svojevrsnim “naopakim” planetom među svojim susjedima u Sunčevom sustavu. Uzrok ovakve neobične rotacije Venere izvor je zanimanja i spekulacija među astronomima.

Nedavno razvijena teorija sugerira fascinantnu mogućnost da je Venera nekoć možda zarobila mjesec, slično Zemljinom, ali ga je kasnije uništila. Ova hipoteza nudi objašnjenje za Venerinu neobičnu rotaciju i predstavlja intrigantan obrat u razumijevanju ovog misterioznog planeta. Ova hipoteza nudi objašnjenje za Venerinu neobičnu rotaciju i predstavlja intrigantan obrat u razumijevanju ovog misterioznog planeta. Prema toj teoriji, proces zarobljavanja, a zatim i uništavanja mjeseca, mogao bi biti ključan faktor koji je mogao bi biti ključan faktor koji je iz temelja promijenio Venerinu rotaciju i usmjerio ju na njen sadašnji neobičan put.

Ta dramatična kosmička događanja možda su rezultirala Venerinom jedinstvenom rotacijom, koja je suprotna većine drugih planeta, dajući ovom planetu status enigmatične i fascinantne svjetske zagonetke. Ovaj scenarij, iako još uvijek hipotetički, naglašava dinamičnost i neizvjesnost koja obavija naše razumijevanje planetarnih evolucija i promjena u našem Sunčevom sustavu.

Istraživanje

Znanstvenici Valeri Makarov i Alexey Goldin vode nas na putovanje kroz rane faze Sunčevog sustava kako bi rasvijetlili tajanstvenu prošlost Venere. Navode da je to bio period kada su stjenoviti planeti akumulirali većinu svoje mase, dok je prostor oko njih još uvijek bio bogat materijalom spreman za formiranje novih nebeskih tijela.

Kroz detaljne analize stotina tisuća simulacija, ovaj dvojac je izložio scenarije koji bi mogli odgonetnuti Venerine sadašnje značajke. Fokusirali su se na hipotezu po kojoj je Venera možda u drevno doba zarobila planetesimal koji se kretao u retrogradnom smjeru – kontrarno njezinoj vlastitoj rotaciji. Postavili su teoriju da je Venera u to vrijeme vjerojatno rotirala usklađeno sa smjerom većine planetarnih tijela.

Istaknuli su mogućnost da bi plimne sile izazvane mjesecom mogle značajno usporiti Venerinu rotaciju, ali samo ako bi mjesec bio u stabilnoj orbiti duže od 10.000 godina. No, zadržavanje mjeseca u bliskosti s Venerom, posebno s obzirom na njenu blizinu Suncu, predstavljalo je značajan izazov. Mjesec je mogao biti ugrabljen ili se razvio iz velikog sudara, analogno popularnim teorijama o nastanku našeg Mjeseca. U njihovoj rekonstrukciji, ovaj mjesec je održan u orbiti pomoću okolnog materijala koji je efikasno smanjivao njegovu orbitalnu energiju.

Međutim, kako je vrijeme prolazilo, učestali sudari, plimne sile i orbitalna dinamika doveli su mjesec preblizu Venere, gdje je njena moćna gravitacija razbila mjesec, raspršujući njegove fragmente po Venerinoj površini.

Mjesec, poznat pod imenom Neith, intrigirao je astronome još od dana kada se vjerovalo da ga je opazio Giovanni Cassini, slavni otkrivač Titana i Saturnovih prstenova. Premda su kroz stoljeća brojna izvješća upućivala na njegovu prisutnost, pretpostavlja se da su zapravo zvijezde blizu Venere stvarale iluziju njegove prisutnosti.

Unatoč tome što ovaj narativ nije jedini koji pokušava objasniti neobičnu orbitalnu dinamiku Venere – gdje dan traje duže od godine i gdje se planet kreće retrogradno – on nudi fascinantne uvide u dramatične događaje koji su oblikovali ovaj enigmatični planet. Alternativni modeli uključuju gravitacijske interakcije sa Suncem, implikacije guste atmosfere i hipotezu velikog sudara sličnog onom koji je utjecao na Uranovu inklinaciju.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr

Pratite Kozmos na Google Vijestima.

CroCube