Nova analiza pomaknula starost svitaka s Mrtvog mora: strojno učenje otkrilo da su neki stariji nego što se mislilo.
Znanstvenici su uz pomoć umjetne inteligencije otkrili da su pojedini nerazvrstani svici s Mrtvog mora vjerojatno nastali ranije nego što se dosad pretpostavljalo, čime se otvara novo poglavlje u proučavanju židovske i biblijske povijesti.
Datiranje antičkih rukopisa odavno je među najkompleksnijim izazovima povijesne znanosti. Radiougljična analiza nudi približne datume, a stil pisma može pomoći u usporedbi s poznatim dokumentima. No, nedostatak preciznih datuma na mnogim svicima — poput onih iz pećina kraj Kumrana — već desetljećima koči napredak u kronološkom razvrstavanju ovih tekstova.
Tu u priču ulazi “Enoh”, novi alat temeljen na strojnom učenju koji kombinira stil pisanja s radiougljičnim datumima kako bi predložio okvirno vrijeme nastanka rukopisa. Projekt je predvodio Mladen Popović sa Sveučilišta u Groningenu, a rezultati su objavljeni u časopisu PLOS One.
Mode umjetne inteligencije otkriva uzorke koje ljudsko oko ne vidi
Tim je najprije prikupio velik broj antičkih rukopisa iz Izraela i Zapadne obale, koji su već prethodno bili datirani pomoću radiougljične metode. Ti su tekstovi poslužili kao osnova za učenje, umjetna inteligencija je analizom rukopisa počela prepoznavati specifične uzorke rukopisa povezane s određenim razdobljima.
Model su nazvali Enoh, po biblijskom liku, a njegov zadatak bio je povezati te uzorke sa stvarnim datumima. Cilj: iz stila rukopisa predložiti vremenski okvir nastanka, čak i kada nema nikakvog datuma u tekstu.
Kad je Enoh testiran na 135 svitaka s Mrtvog mora, u 79% slučajeva dao je vremenski procjene koje su bile realistične, dok je u 21% slučajeva predložio netipične rezultate, bilo previše stare, previše mlade, ili pak nedovoljno precizne. Ipak, i taj rezultat nadilazi mogućnosti dosadašnjih metoda temeljnih isključivo na vizualnoj procjeni stručnjaka.
Neki svici stariji nego što se pretpostavljalo
Najveće iznenađenje bila je spoznaja da je nekoliko svitaka, dosad smještenih u kasniji period, zapravo moglo nastati i stoljećima ranije. “Uz Enoha smo, po prvi put, uspjeli povezati dvije biblijske svitke s vremenom za koje se i pretpostavljalo da su tada nastali”, navode autori studije.
Ova metoda, kako tvrdi Popovićev tim, mogla bi se u budućnosti primijeniti i na druge djelomično datirane rukopise, što bi moglo donijeti nove uvide u povijest pisane riječi, osobito u slučajevima gdje nedostaje jasna kronologija.
Iako strojno učenje neće zamijeniti tradicionalnu znanstvenu analizu, Enoh predstavlja snažno oruđe u rukama povjesničara i filologa. Preciznije datiranje svitaka s Mrtvog mora moglo bi utjecati na razumijevanje razvoja biblijskih tekstova, židovske religijske misli i širih kulturnih konteksta Levanta u starom vijeku.
“Otvorili smo nova vrata u svijet antike, poput vremenskog stroja koji nam omogućuje da proučavamo ruke koje su pisale Bibliju”, poručuju autori. “Ovo ne bi bilo moguće bez suradnje niza znanstvenih disciplina, od povijesti i paleografije do računalne znanosti.”
Uz daljnji razvoj alata poput Enoha i širenje baze rukopisa, budućnost proučavanja antičkih tekstova mogla bi postati znatno preciznija, i digitalnija.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
