Dugi niz desetljeća u arheologiji je prevladavala teorija da su se najraniji oblici napredne tehnologije razvili u prapovijesnoj Europi i Africi. No, kako je posljednjih godina postalo jasno kroz istraživanja drevnih civilizacija i kulturnog razvoja, znamo koliko je naše razumijevanje prošlosti zapravo ograničeno. Sada novo istraživanje sugerira da su drevni stanovnici otočne jugoistočne Azije (ISEA) možda bili pioniri pomorskih inovacija prije desetaka tisuća godina—puno prije nego što su poznati moreplovci poput Magellana ili Zheng Hea zaplovili svjetskim oceanima.
Novi dokazi osporavaju dosadašnja uvjerenja
Studija koja će biti objavljena u travnju 2025. u časopisu Journal of Archaeological Science: Reports donosi nova saznanja o prapovijesnoj plovidbi.
Istraživači sa Sveučilišta Ateneo de Manila, Riczar Fuentes i Alfred Pawlik, tvrde da prvi ljudi u ovoj regiji nisu bili tek slučajni lutalice koje su more nosilo između otoka, već vješti navigatori koji su već tada svladali brodogradnju i dubokomorski ribolov.
Budući da otočna jugoistočna Azija nikada nije bila povezana s azijskim kopnom kopnenim mostovima ili ledenim pokrovima, rani dolasci u regiju morali su se odvijati preko otvorenog oceana. No, kako su to izveli? Odgovor se možda krije u ostacima alata i morskog života pronađenih na arheološkim nalazištima na Filipinima, u Indoneziji i Timor-Lesteu.
Mikroskopska analiza kamenih alata s nalazišta starog 40.000 godina pokazala je tragove obrade biljnih vlakana—ključnog materijala za izradu čvrstih užadi potrebnih za brodogradnju i ribolov. Ta su vlakna vjerojatno služila za povezivanje drvenih dasaka i izradu mreža, ribarskih konopa i opreme za jedrenje.
Nadalje, arheolozi su na lokalitetima u Mindoru i Timor-Lesteu otkrili ostatke velikih otvorenomorskih riba poput tune i morskih pasa, kao i ribolovne udice, mrežne utege i primitivne udice. Ovi nalazi ukazuju na razvijeno poznavanje oceanskih struja i migracijskih obrazaca riba—znanje koje je bilo ključno za uspješnu plovidbu.
“Ostaci velikih grabežljivih riba u ovim nalazištima ukazuju na sposobnost napredne plovidbe i razumijevanje sezonalnosti i migracijskih ruta tih vrsta”, istaknuli su istraživači u svojoj studiji.
Drevni pomorci i njihova plovila za prelazak oceana
Ako su ti rani pomorci znali konstruirati plovila otporna na dugotrajne plovidbe, tada su bili daleko sofisticiraniji nego što se dosad mislilo. Umjesto jednostavnih bambusovih splavi koje bi more nosilo nasumično, dokazi sugeriraju da su izrađivali čvrste, izdržljive brodove povezane biljnim užadima, omogućujući im da prelaze velike udaljenosti.
Kako bi testirali ovu teoriju, istraživači su pokrenuli First Long-Distance Open-Sea Watercrafts (FLOW) Project—inicijativu u suradnji s brodograđevnim stručnjacima sa Sveučilišta u Cebuu. Cilj projekta je rekonstruirati i testirati umanjene modele drevnih plovila koristeći iste sirovine koje su bile dostupne tadašnjim moreplovcima.
Prema istraživačima, otkrića u otočnoj jugoistočnoj Aziji ne samo da preispituju dosadašnje povijesne narative, već i ističu snalažljivost ranih stanovnika regije. Njihova dostignuća u brodogradnji i navigaciji možda su učinila otočne dijelove jugoistočne Azije tehnološkim središtem tisućama godina prije nego što su se počeli bilježiti prvi povijesni zapisi. Pomorske vještine koje su razvili vjerojatno su postavile temelje za bogatu brodograđevnu tradiciju koja u jugoistočnoj Aziji traje do danas.
