Jednom u deset tisućljeća: zabilježen najmoćniji bljesak gama-zraka u Zemljinoj povijesti

Prošle godine dogodio se izuzetan astronomski fenomen: najjači zabilježeni bljesak svjetlosti u noćnom nebu koji je poremetio gornje slojeve Zemljine atmosfere na način dosad nezabilježen, objavili su znanstvenici. Najzanimljivije je što znanstvenici kažu da se ovakav fenomen ovih dimenzija događa tek jednom u deset tisuća godina.

Riječ je o masivnom bljesku gama zraka, posljedici goleme kozmičke eksplozije udaljene oko dvije milijarde svjetlosnih godina, koje je Zemlju zahvatilo 9. listopada 2022. godine, osvijetlivši teleskope diljem svijeta.

BOAT: Bljesak koji je obilježio vrijeme

Ovaj fenomen, brzo prozvan “BOAT” (na Engleskom  Biggest of All time) ili Najsjajniji svih vremena), trajao je samo sedam minuta. Međutim, njegov je sjaj bio vidljiv amaterskim astronomima tijekom nevjerojatnih sedam sati.

Bljesak je aktivirao detektore munja u Indiji te pokrenuo instrumente koji se inače koriste za analizu solarnih plamenova, eksplozija na površini Sunca. Osim toga, utjecao je i na radio komunikacije na dugim valovima unutar niže ionosfere, dijela Zemljine atmosfere koji se proteže od 60 do 350 kilometara iznad Zemljine površine.

Prva Zabilježena pojava u gornjoj ionosferi

Ne samo da je BOAT imao utjecaj na nižu ionosferu, već je ovo bio prvi put da je bljesak gama zraka zabilježen u gornjem sloju ionosfere, istaknuli su talijanski i kineski znanstvenici.

Gornji sloj ionosfere, koji se proteže od 350 do 950 kilometara iznad Zemlje i nalazi se na rubu svemira, mjesto je gdje sunčeva radijacija stvara nabijene čestice odgovorne za formiranje važnog električnog polja.

Mirko Piersanti, istraživač sa Sveučilišta u L’Aquili u Italiji, rekao je za AFP da su znanstvenici već dvadeset godina raspravljali o mogućem utjecaju gama zraka na gornju ionosferu.

“Čini se da smo konačno pronašli odgovor,” naglasio je Piersanti, glavni autor studije objavljene u časopisu Nature Communications.

Istraživački tim imao je sreću da se kinesko-talijanski satelit CSES, opremljen detektorom električnog polja, u trenutku bljeska nalazio u zoni pogođenoj gama-zrakama, 500 kilometara iznad Zemlje.

“Zabilježili smo oblik u električnom polju koji do sada nije bio poznat,” dodao je Piersanti.

Dalekosežne posljedice i buduća istraživanja

“To je fascinantno,” izjavio je Erik Kuulkers, stručnjak za gama-zrake iz Europske svemirske agencije. “Ovo otkriće nam omogućava da uvidimo procese koji se odvijaju u dubokom svemiru, ali koji istovremeno imaju utjecaj i na Zemlju.”

Piersanti naglašava da će ovo istraživanje pomoći znanstvenicima da bolje shvate potencijalne opasnosti koje bi buduće bljeske gama-zraka mogle predstavljati.

Najgori scenarij bio bi da se sličan snažan bljesak dogodi bliže Zemlji, primjerice unutar naše galaksije, Mliječnog puta. Takav događaj mogao bi dovesti do uništenja Zemljinog ozonskog sloja. To bi izložilo Zemlju punoj snazi ultraljubičastog zračenja Sunca, s potencijalno katastrofalnim posljedicama za život na planetu.

Iako su postojale spekulacije da su prethodni bljeskovi gama-zraka mogle uzrokovati masovna izumiranja, Piersanti ističe da je još puno toga nepoznato. Postoji mogućnost da bi ionosfera mogla apsorbirati sve gama-zrake, čime bi se izbjegle izravne posljedice na tlu.

Prošlogodišnji bljesak gama-zraka, službeno nazvan GRB 221009A, vjeruje se da je bio rezultat ili eksplozije masivne umiruće zvijezde u supernovu ili rođenja crne rupe. Zbog svoje ogromne energije, postoji mogućnost da je događaj bio kombinacija oba procesa – eksplozije supernove koja je dovela do stvaranja crne rupe.

Bljesak je potekao iz smjera zviježđa Strijelca, i proputovao oko 1,9 milijardi godina do Zemlje i sada je udaljena 2,4 milijarde svjetlosnih godina zbog širenja svemira. Iako se bljesak gama-zraka događaju gotovo svakodnevno, bljesak sličan BOAT-u procjenjuje se da se događa jednom svakih 10.000 godina.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr