Na jugu Gane, u gustoj tropskoj vegetaciji, skriva se gotovo savršen krug tamne vode. Jezero Bosumtwi na prvi pogled ne odaje svoju tajnu, no ono nije nastalo ni rijekom ni vulkanom, već udarom iz svemira. Prije više od milijun godina, divovski meteorit zabio se u afričku prašumu i ostavio za sobom krater koji je priroda s vremenom ispunila vodom.
Gana ima brojne rijeke i umjetna jezera, ali samo jedno prirodno, Bosumtwi. Promjera oko 10,5 kilometara, to jezero leži unutar zlatonosnog pojasa Ashanti, geološki bogate regije čije naslage privlače rudare već stoljećima.
No, upravo njegova kružna forma i geološka neobičnost potaknuli su znanstvenike da dublje istraže podrijetlo tog jezerca. Od 1930-ih godina sumnjalo se da bi se moglo raditi o udarnom krateru, iako su neki geolozi tada smatrali da je možda riječ o vulkanskoj kalderi ili posljedicama tektonskih pokreta.
Udar koji je promijenio krajolik
Sve sumnje otklonjene su šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada su geolozi pronašli dokaze o takozvanoj šok-metamorfozi, promjenama u stijenama koje nastaju isključivo pri ekstremnim temperaturama i tlakovima, kakvi nastaju prilikom udara meteorita.
Analize tla i stijena pokazale su da je taj događaj star oko 1,07 milijuna godina. Kasnija geokemijska istraživanja sugeriraju da je meteorit sadržavao velike količine željeza i imao masu od približno 100 milijuna tona.
Takav udar mogao je proizvesti razornu energiju, oslobodivši oblake prašine koji bi, u teoriji, mogli blokirati Sunčevo zračenje i privremeno sniziti temperaturu na globalnoj razini. No, zanimljivo je da dosad nisu otkriveni globalni geološki tragovi tog događaja, poput onih povezanih s drugim velikim udarima, što Bosumtwi čini još većom zagonetkom.
Jedan od najbolje očuvanih kratera na Zemlji
Danas jezero Bosumtwi slovi kao jedan od najbolje očuvanih udarnih kratera na svijetu. Ujedno je i najmlađi krater takve veličine na planetu. Na Zemlji je potvrđeno samo 190 udarnih kratera, a tek ih manji broj sadrži vodu.
Zbog svoje znanstvene vrijednosti, krater je postao predmet brojnih multidisciplinarnih istraživanja, od geofizike i paleoklimatologije do astrobiologije. Njegova struktura i mineralni sastav nude rijedak uvid u procese koji nastaju prilikom udara svemirskih tijela na kopnene površine.
Za lokalno stanovništvo, Bosumtwi je više od znanstvene rijetkosti. Mnogi ga smatraju svetim mjestom. Naziv potječe od riječi obosom (Bog) i ɔtwe (antilopa), a prema legendama, duše preminulih dolaze na jezero prije nego što prijeđu u duhovni svijet.
U praktičnom smislu, voda iz jezera svakodnevno se koristi za kuhanje, pranje, kupanje i rekreaciju. Istraživanje provedeno među 170 stanovnika pokazalo je da većina izravno ovisi o jezeru u svakodnevnom životu.
Zagađenje i nelegalno rudarenje ugrožavaju krater
Unatoč njegovoj znanstvenoj i duhovnoj vrijednosti, područje oko jezera suočeno je s ozbiljnim prijetnjama. Kako upozorava Marian Selorm Sapah, geokemičarka i profesorica na Sveučilištu u Gani, neregulirano krčenje šuma i ilegalno rudarenje sve više nagrizaju obod kratera.
Ako se ništa ne poduzme, kaže ona, te aktivnosti mogle bi nepovratno oštetiti jedinstvenu geološku strukturu i time onemogućiti buduća znanstvena istraživanja podrijetla tog svemirskog udara.
Jezero Bosumtwi istodobno je znanstveni relikt, geološki laboratorij i kulturni simbol. Njegova tiha površina skriva priču o kataklizmičnom događaju iz pradavne prošlosti, ali i o ljudima koji to mjesto i danas smatraju svetim. U vremenu kada sve više prirodnih lokaliteta nestaje pod pritiskom eksploatacije, Bosumtwi postaje pitanje očuvanja, ne samo prirode, nego i pamćenja planeta.
Ivan je novinar, bloger i autor s više od 15 godina iskustva u digitalnim medijima. Piše o širokom spektru tema, uključujući svemir, astronomiju, znanost, povijest i arheologiju. Objavljuje kao gostujući autor u Večernjem listu, a kao stručni sugovornik gostovao je u emisijama na kanalima Science Discovery i History Channel. Osnivač je portala Kozmos.hr, prvog hrvatskog online magazina posvećenog popularizaciji znanosti i svemira.
