Manasvi Lingam, astrobiolog s Instituta za tehnologiju na Floridi, od najranijih je dana bio fasciniran velikim pitanjima svemira. Ta ga je strast dovela do rada na jednom od najintrigantnijih znanstvenih izazova današnjice: kako je život nastao na Zemlji. Lingam je nedavno, zajedno s timom istraživača, objavio znanstveni rad u časopisu Astrobiology, koja koristi napredne znanstvene modele za analizu mogućih scenarija podrijetla života.
Fokus ovog istraživanja je na analizi različitih hipoteza koje predviđaju gdje je život mogao nastati na Zemlji i s kojom vjerojatnošću. Modeli koje je tim razvio temelje se na Bayesovoj analizi (Bayesov teorem), statističkoj metodi koja koristi prethodna saznanja za procjenu budućih vjerojatnosti. Ključno pitanje koje se istražuje jest: Kolika je bila vjerojatnost da se život pojavi na određenom mjestu na Zemlji? Istraživači su pretpostavili da će veći broj mogućih mjesta pogodnih za abiogenezu povećati vjerojatnost nastanka života.
Međutim, rezultati su pokazali suprotnu sliku. Modeli su otkrili da su mjesta na kojima je vjerojatnost pojave života bila viša, zapravo bila malobrojna. To znači da, dok veći broj potencijalnih mjesta nije nužno značio veću šansu za nastanak života, manji broj ključnih mjesta mogao bi igrati presudnu ulogu. “Očekivano je da više mogućnosti znači veću šansu,” kaže Lingam. “Ali naša analiza sugerira da kvalitetna, a ne kvantitativna raspodjela tih mjesta može biti presudna.” Ova otkrića mogla bi imati značajne implikacije ne samo za razumijevanje podrijetla života na Zemlji, već i za potragu za životom izvan našeg planeta. Ako je vjerojatnost pojave života veća na specifičnim, ali malobrojnim mjestima, to bi moglo usmjeriti buduća istraživanja na slična okruženja u svemiru. Lingam ističe kako ova saznanja mogu biti korisna za znanstvenike koji istražuju slična pitanja u laboratorijima.
“Ovaj model može poslužiti kao vodič za eksperimentalna istraživanja, pomažući u određivanju koliko je pokušaja potrebno za simulaciju pojave života,” kaže Lingam. Od svojih ranih dana kada je postavljao pitanja o svemiru, pa do današnjeg rada na nekim od najvažnijih pitanja u astrobiologiji, Lingam je zadržao isti duh radoznalosti. Iako možda nikada neće dobiti sve odgovore, njegov rad doprinosi razumijevanju najvećih misterija koje nas okružuju. “Znatiželja koja me vodila kao dijete, sada me vodi kroz karijeru,” zaključuje Lingam. “Ovo je putovanje koje se stalno razvija, a svako novo otkriće donosi više pitanja nego odgovora.”
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
