Je li supernova prije tisuće godina promijenila klimu na Zemlji? Znanstvenik tvrdi da bi mogla opet

Iznenadne klimatske promjene u povijesti Zemlje možda nisu bile posljedica vulkana, asteroida ili Sunčeve aktivnosti — nego eksplozija zvijezda udaljenih tisućama svjetlosnih godina. Nova znanstvena analiza sugerira da supernove, unatoč ogromnim udaljenostima, imaju moć preokrenuti klimu na našem planetu.

Kad zvijezda eksplodira, svemir osjeti posljedice

Kad masivna zvijezda završi svoj životni ciklus u spektakularnoj eksploziji poznatoj kao supernova, ta eksplozija oslobađa ogromnu količinu energije i zračenja. Ovi valovi visokoenergetskih čestica mogu putovati kroz svemir tisućama godina, probijajući se kroz galaksije i solarne sustave — pa čak i do atmosfere Zemlje.

U novom radu objavljenom u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society, američki znanstvenik Robert Brakenridge s instituta INSTAAR iznio je tvrdnju da upravo takve svemirske eksplozije mogu objasniti iznenadne klimatske pomake zabilježene u geološkoj prošlosti Zemlje.

Brakenridge je u svojoj studiji pokušao povezati poznate supernove s konkretnim promjenama u atmosferi koje su ostavile traga u Zemljinim prirodnim arhivima. Konkretno, fokusirao se na godove drveća — prirodne zapise o sastavu atmosfere koji sežu i do 15.000 godina unazad.

Analizom tih godova identificirao je 11 naglih skokova u koncentraciji radioaktivnog ugljika, koje povezuje s poznatim supernovama u relativnoj blizini Sunčevog sustava. “Ti događaji koje znamo s površine Zemlje vremenski i intenzitetom odgovaraju”, tvrdi Brakenridge.

Kako supernova utječe na Zemlju?

Prema njegovom modelu, udarni val zračenja iz supernove mogao bi naglo stanjiti Zemljin ozonski sloj, čime bi planet postao ranjiviji na štetno UV zračenje. Istovremeno bi se u višim slojevima atmosfere razgradile molekule metana — važnog stakleničkog plina koji pridonosi zagrijavanju planeta.

Rezultat bi bio paradoksalan: više UV zračenja, ali manji staklenički učinak, što bi moglo dovesti do zahlađenja, masovnih izumiranja određenih životinjskih vrsta i porasta učestalosti požara.

“Iznenadne promjene u okolišu su dokumentirane. Pitanje je što ih je pokrenulo”, kaže Brakenridge.

Mogućnost ponavljanja: prijetnja iz zvijezda

Ova hipoteza nije nova — znanstvenici ju raspravljaju još od 1980-ih. No Brakenridge sada prvi put pokušava čvrsto povezati podatke iz svemira s tragovima na Zemlji. Napredne svemirske opservatorije, poput orbitalnih teleskopa visoke rezolucije, u zadnjih su godina omogućili točnije modeliranje interakcije supernova zračenja s atmosferom.

Iako se ovakva eksplozija trenutno ne događa u našoj blizini, astronomi vjeruju da bi sljedeći kandidat mogla biti Betelgez — crveni suoperdiv koji se nalazi u Orionu. Zvijezda pokazuje znakove nestabilnosti, a njezina eksplozija u supernovu mogla bi se dogoditi bilo kad između sutra i sljedećih 100.000 godina.

Bolje razumijevanje utjecaja svemirskih događaja na Zemlju ne znači samo zadovoljenje znatiželje — već i pripremu za moguće buduće klimatske šokove. Ako supernove doista mogu narušiti atmosferu i uzrokovati globalne promjene, tada bi unaprijed modeliranje i praćenje zvjezdanih aktivnosti moglo postati važan alat u obrani našeg planeta.

“Kako učimo više o zvijezdama koje nas okružuju, tako raste i naša sposobnost predviđanja takvih događaja,” zaključuje Brakenridge. “Ali za to će biti potrebna još detaljnija promatranja i modeli — kako iz svemira, tako i s tla.”