Kako objašnjava profesor Avi Loeb u svojoj najnovijoj objavi za Medium, Sunčev sustav ne stoji u mjestu—neprestano se kreće kroz Mliječnu stazu, susrećući raznolike kozmičke uvjete. Nova istraživanja sugeriraju da je prije otprilike 10 milijuna godina Zemlja mogla biti izložena velikom porastu kozmičkog zračenja zbog naglog smanjenja Sunčevog zaštitnog magnetskog omotača.
Može li ovaj događaj ostaviti trajni trag na našem planetu?
Sunčev sustav obavijen je heliosferom, golemim magnetskim omotačem koji stvara Sunčev vjetar i koji nas štiti od visokoenergetskih kozmičkih zraka. No, podaci NASA-inih sondi Voyager 1 i 2, koje su između 2018. i 2019. godine prešle granicu heliosfere, pokazali su iznenadan porast intenziteta kozmičkih zraka.
Znanstvenici sada pretpostavljaju da je Sunčev sustav u prošlosti prošao kroz gusti međuzvjezdani oblak, što je drastično smanjilo veličinu heliosfere. Ako se to dogodilo, Zemlja je mogla biti izložena snažnijem zračenju iz svemira.
Tragovi kozmičkog događaja zapisani u Zemljinoj povijesti
Nedavna studija Dominika Kolla, objavljena u časopisu Nature Communications, donosi dokaze koji podupiru ovu teoriju. Istraživanje je otkrilo neobičan porast od 70% u stvaranju berilija-10, izotopa koji nastaje pod utjecajem kozmičkih zraka, u sedimentima dubokog Tihog oceana.
Supernove i gama-zrake često povećavaju razinu kozmičkih zraka, ali njihova pojava ne odgovara dugotrajnom porastu berilija-10. Umjesto toga, znanstvenici pretpostavljaju da je masivni međuzvjezdani oblak privremeno komprimirao heliosferu, omogućujući prodor većeg broja kozmičkih zraka do Zemlje.
Golemi međuzvjezdani oblak na putu Sunčevog sustava
Analiza pokazuje da je taj oblak mogao imati promjer od oko 50 svjetlosnih godina i sadržavati stotine tisuća Sunčevih masa. Nalazio se otprilike 400 svjetlosnih godina od Zemlje, što odgovara veličini i masi poznatih molekularnih oblaka u Mliječnoj stazi.
Profesor Avi Loeb i njegovi suradnici ranije su istraživali mogućnost prolaska Sunčevog sustava kroz manji međuzvjezdani oblak prije 2–3 milijuna godina. No, najnoviji podaci sugeriraju da je događaj od prije 10 milijuna godina bio znatno značajniji. Budući da molekularni oblaci imaju relativno kratak životni vijek, taj se oblak možda već raspršio, ali njegov utjecaj ostao je zabilježen u Zemljinim geološkim slojevima.
Otvara se intrigantno pitanje: može li pojačano kozmičko zračenje utjecati na klimu, pa čak i na evoluciju života na Zemlji?
Vrijeme ovog događaja je zanimljivo—ljudi su se pojavili tek nekoliko milijuna godina kasnije, a zapisana povijest traje samo 8.600 godina. Iako je ova ideja spekulativna, moguće je da su prolazi Sunčevog sustava kroz različita kozmička okruženja oblikovali uvjete pogodne za život kakav poznajemo.
Buduća istraživanja geoloških zapisa mogla bi donijeti dodatne odgovore o tome kako su svemirski događaji oblikovali naš planet. Možda će ključ za razumijevanje prošlosti Zemlje ležati u tragovima kozmičkih zraka koje su je bombardirale kroz milijarde godina.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
