Fizičari iz Velike Britanije predlažu odvažnu teoriju o postanku svemira — on možda nije započeo Velikim praskom, nego ‘odskokom’ iz crne rupe u drugom svemiru.
Umjesto eksplozije — gravitacijski odskok?
Tko smo, odakle dolazimo i kako je sve započelo — pitanja su koja čovječanstvo postavlja otkako je prvi put pogledalo u zvijezde. Znanost nam je kroz 20. stoljeće ponudila niz odgovora, a ključni među njima bio je Veliki prasak: eksplozivno širenje prostora iz točke gotovo beskonačne gustoće. No što ako je i ta teorija tek jedna od mogućih verzija?
Fizičari sa Sveučilišta u Portsmouthu objavili su studiju u časopisu Physical Review D, u kojoj iznose ideju da je naš svemir mogao nastati unutar crne rupe većeg, izvornog svemira. Nazvali su to modelom “svemira iz crne rupe” i tvrde da se on dosljedno uklapa u zakone gravitacije i kvantne mehanike — bez potrebe za singularnošću u kojoj fizika prestaje vrijediti.
“Nismo gledali prema van, nego prema unutra”
Enrique Gaztanaga, voditelj istraživanja i član tima ESA-inog projekta ARRAKIHS, objasnio je pristup koji su zauzeli: “Standardni model Velikog praska započinje iz točke beskonačne gustoće — singularnosti u kojoj zakoni fizike kolabiraju. To je duboki teorijski problem koji sugerira da početak svemira nije u potpunosti shvaćen,” izjavio je Gaztanaga.
“Mi smo odlučili preispitati taj pristup. Umjesto da se pitamo kako se svemir počeo širiti, krenuli smo od pitanja što se događa kad se materija uruši sama u sebe pod vlastitom težinom.”
Taj gravitacijski kolaps, smatraju autori, ne mora završiti singularnošću, nego može — ako se zadovolje određeni uvjeti — rezultirati tzv. “odskokom”. Drugim riječima, svemir ne nastaje eksplozijom iz ničega, nego prelaskom iz faze urušavanja u novu fazu širenja — u ovom slučaju unutar crne rupe.
Teorija koja se može testirati
Ono što ovu hipotezu razlikuje od sličnih spekulacija jest činjenica da se temelji na provjerljivim predviđanjima. “Model odskoka u potpunosti se uklapa u opću teoriju relativnosti, ali koristi i osnovne principe kvantne fizike,” navodi Gaztanagin tim. “Pokazali smo da se u određenim uvjetima odskok ne samo da može dogoditi, nego je neizbježan.”
Zahvaljujući instrumentima poput onih koje koristi ARRAKIHS — posebno osjetljivima na ekstremno slabe svjetlosne tragove u rubovima galaksija — znanstvenici će imati priliku tražiti tragove koji bi podržali (ili odbacili) ovu alternativnu sliku kozmosa.
Uvođenje novih ideja, pa makar i kontroverznih, temelj je znanstvenog procesa. Klasična teorija Velikog praska i dalje ostaje dominantna zahvaljujući snažnoj potpori promatranja i podacima poput kozmičkog mikrovalnog pozadinskog zračenja. No upravo kroz izazove poput ovog znanost širi granice razumijevanja.
Čak i ako ARRAKIHS potvrdi ono što već znamo, Gaztanagina teorija nudi intrigantan pogled na jedan od najdubljih misterija: kako je nastao naš svemir? Možda odgovor ne leži u početku, nego u nastavku nečega što je postojalo prije — u srži crne rupe iz koje je, možda, sve što znamo — samo odjek jednog prethodnog svemira.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
