Potraga za životom izvan Zemlje odavno intrigira čovječanstvo, ali što ako izvanzemaljski život izgleda potpuno drugačije od onoga što poznajemo? S jednim jedinim primjerom biologije—životom na Zemlji—znanstvenici se suočavaju s izazovom zamišljanja oblika života koji bi mogli prkositi našem razumijevanju kemije i biologije.
Astrobiolozi, stručnjaci posvećeni proučavanju života izvan našeg planeta, nastoje pronaći univerzalna načela koja upravljaju formiranjem i evolucijom složenih sustava, bilo na Zemlji ili drugdje. Iako su naša opažanja ograničena, istraživanja sugeriraju da je najčešći oblik izvanzemaljskog života vjerojatno mikrobni. Ipak, mogućnost postojanja naprednih civilizacija tjera znanstvenike da razmišljaju izvan granica poznatog.
Potraga za izvanzemaljskim životom
Od revolucionarnog otkrića prvog egzoplaneta 1995. godine, astronomi su identificirali više od 5.500 egzoplaneta, od kojih su mnogi stjenoviti i nalaze se u “nastanjivim zonama” svojih zvijezda. Ova zona predstavlja idealno područje gdje bi mogli postojati uvjeti za tekuću vodu—osnovni sastojak života kakvog poznajemo. Otkrića sugeriraju da u našoj galaksiji postoji čak 300 milijuna potencijalnih lokacija za biološke eksperimente, od planeta do mjeseca.
Ali što zapravo čini život? NASA definira život kao “samoodrživu kemijsku reakciju sposobnu za Darwinovu evoluciju,” no ova definicija otvara više pitanja nego što daje odgovora. Može li život negdje drugdje nastati iz potpuno različitih kemijskih procesa? Može li izvanzemaljska biologija opstati u otapalima poput amonijaka ili sumporne kiseline?
Astronomi koriste spektroskopiju za analizu atmosfera udaljenih planeta u potrazi za znakovima života. Primjerice, prisutnost kisika, koji je rezultat fotosinteze, ili tragovi klorofila mogli bi ukazivati na biološku aktivnost. Ipak, čak i uz ove napredne metode, definicija života ostaje sporna.
Evolucija izvan Zemlje—univerzalna načela?
Život na Zemlji potječe od mikrobnog pretka koji je živio prije otprilike četiri milijarde godina. Tijekom vremena, evolucija je oblikovala organizme u sve složenije oblike. Ali je li taj proces univerzalan? Mogu li slična načela upravljati nastankom života drugdje?
Znanstvenici razmatraju mogućnost da bi složenost i pohrana informacija mogli univerzalno definirati život. Na primjer, DNK pohranjuje upute za preživljavanje i prilagodbu. Ipak, složenost ne znači uvijek veličinu ili sofisticiranost. Bakterije, koje se često smatraju “primitivnima,” imaju vrlo učinkovite genome u usporedbi s većim organizmima poput biljaka ili životinja.
Astrobiolozi nagađaju da bi život drugdje mogao slijediti potpuno drugačija pravila. Mogao bi koristiti alternativne kemije, opstajati u otapalima koja nisu voda ili se pojaviti u okruženjima koja smatramo neprikladnima za život.
Novi pristupi
Većina života na Zemlji oslanja se na ugljik kao temelj molekularne strukture i vodu kao otapalo. No što ako izvanzemaljski život funkcionira drugačije? Istraživači su identificirali potencijalna otapala poput tekućeg amonijaka, ugljikova dioksida ili sumpora koja bi mogla podržavati život u ekstremnim uvjetima.
Potraga za životom proširuje se i na tragove inteligentnih civilizacija. “Tehnopotpisi,” poput umjetnih svjetala ili industrijskih zagađivača, mogli bi biti lakše uočljivi od mikrobnog života jer predstavljaju svjesne modifikacije okoline.
Minerali na egzoplanetima također bi mogli pružiti tragove o postojanju života. Na Zemlji su biološki procesi tijekom milijardi godina oblikovali raznolikost minerala, povećavajući njihov broj s oko 100 vrsta, koliko ih je postojalo prije nastanka života, na više od 5.000 danas.
Potraga za izvanzemaljskim životom daleko je od jednostavne. Možda će započeti otkrićem mikroba u Sunčevom sustavu, analizom egzoplanetarnih atmosfera ili presretanjem radijskih signala udaljenih civilizacija. I dok bismo mogli pronaći život sličan našem, pravi izazov i uzbuđenje leže u otkrivanju života koji je potpuno neprepoznatljiv. Astrobiolozi pomiču granice mašte, podsjećajući nas da razumijevanje života izvan Zemlje zahtijeva preispitivanje temeljnih načela biologije, evolucije i složenosti.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
