Na 90 metara dubine, usred hladnih i mutnih voda Baltičkog mora, leži objekt koji nitko ne može do kraja objasniti. Sonarne snimke prikazuju nešto nalik umjetnoj strukturi — gotovo pravilnog oblika, promjera 60 metara — smješteno na ravnom, ogoljenom morskom dnu. Istraživači koji su mu se približili tvrde da su im svi elektronički uređaji otkazali poslušnost čim su se našli iznad njega.
Ocean X
Baltičku anomaliju 2011. godine otkrio je švedski tim Ocean X, skupina ronilaca i istraživača specijaliziranih za podvodne olupine i neobične geološke pojave. Tijekom sonarnih pretraga u akvatoriju između Švedske i Finske, uređaji su zabilježili kružnu formaciju na morskom dnu, uz trag duljine gotovo 300 metara koji je podsjećao na brazdu, kao da je nešto golemo klizilo po sedimentu prije nego što se zaustavilo.
Kad su se sljedeći put pokušali spustiti iznad anomalije, dogodilo se nešto neočekivano. Satelitski telefoni, GPS, pa čak i sonar, svi su prestali raditi. Prema njihovim tvrdnjama, tek kada su se udaljili više od 200 metara, sustavi su se ponovno pokrenuli.
Prirodna… anomalija?
Dennis Åsberg, suosnivač Ocean X-a, nikada nije skrivao koliko ga je pojava zaintrigirala. U intervjuu iz 2014. za EWAO rekao je: “Sto posto sam uvjeren da smo pronašli nešto vrlo, vrlo jedinstveno.” Na pitanje o mogućem podrijetlu, odgovara: “Je li meteorit? Ili vulkanski kamen? Možda tajna podmorska baza iz Hladnog rata? Ili je ipak NLO? Što god bilo — nešto je.”
Ubrzo nakon što su prve snimke postale javne, krenule su i medijske spekulacije. Fotografije snimljene sonarom prikazuju objekt koji s visine podsjeća na fikcionalni Millennium Falcon iz Ratova zvijezda. Teoretičari zavjere uhvatili su se prilike, dok je znanstvena zajednica ostala hladna i oprezna.
Geološka analiza
Kako bi se provjerile pretpostavke, s lokacije su uzeti uzorci stijena. Analizirao ih je Volker Brüchert, izvanredni profesor geologije sa Sveučilišta u Stockholmu. Njegovi nalazi otkrivaju da se radi o običnim stijenama: granitima, gnajsevima i pješčenjacima, uobičajenima u glacijalnim bazenima poput Baltika. Jedan komad bazalta, odnosno očvrsle vulkanske lave, bio je najmanje očekivan, ali ne i neuobičajen.
“Zbog snažnog utjecaja ledenjaka u cijeloj regiji sjevernog Baltika, i formacija i stijene vrlo su vjerojatno povezane s glacijalnim ili postglacijalnim procesima”, rekao je Brüchert za Live Science. Dodao je da su stijene mogle biti dopremljene do lokacije tijekom ledenog doba, no da u njima nema ničeg što bi ukazivalo na umjetno porijeklo.
Iluzije na sonaru
Stručnjaci naglašavaju da sonar može stvarati privid geometrijskih oblika ovisno o razlučivosti, kutu snimanja i vrsti opreme. Stariji sonari često generiraju slike koje ljudski mozak interpretira kao pravilne strukture, iako su one u stvarnosti nasumične ili prirodne.
S obzirom na ograničenu tehnologiju kojom se Ocean X tada služio, moguće je da su dobar dio fascinacije uzrokovali šumovi u podacima. Uz naprednije metode današnjih dubinskih pregleda morskog dna, ista bi lokacija vjerojatno izgledala mnogo manje mistično.
Unatoč skeptičnim analizama, Baltička anomalija donijela je Ocean X-u svjetsku pažnju. Iskoristili su je kao odskočnu dasku za nove projekte. Danas surađuju s autohtonim narodom Guna Yala u Panami u istraživanju povijesne olupine u njihovim svetim vodama, te tragaju za drugim potopljenim artefaktima.
Uz to, pokrenuli su i ekspediciju čiji je cilj pronaći izgubljene boce konjaka i šampanjca iz potonulih brodova te tri navodno nestala Fabergé jaja. Riječ je o istraživačkom pothvatu koji spaja povijest, luksuz i pomorsku arheologiju u rijetko viđenoj kombinaciji.
Tako da mogu reći da Baltička anomalija ostaje simbol suvremenog sukoba između fascinacije nepoznatim i znanstvene preciznosti. Iako se čini da je misterij razriješen, obične stijene pomaknute djelovanjem ledas, sama priča ostaje zanimljiva. Ne samo zbog svoje neobičnosti, već i kao podsjetnik koliko nas još uvijek privlači ideja da se ispod površine, bilo mora, bilo znanosti, skriva nešto što tek trebamo otkriti.
Ivan je novinar, bloger i autor s više od 15 godina iskustva u digitalnim medijima. Piše o širokom spektru tema, uključujući svemir, astronomiju, znanost, povijest i arheologiju. Objavljuje kao gostujući autor u Večernjem listu, a kao stručni sugovornik gostovao je u emisijama na kanalima Science Discovery i History Channel. Osnivač je portala Kozmos.hr, prvog hrvatskog online magazina posvećenog popularizaciji znanosti i svemira.
