Astronomi su pomoću Svemirskog teleskopa James Webb (JWST) proveli detaljna infracrvena opažanja molekularnog oblaka Sagittarius B2. Rezultati rada pružaju dosad najprecizniji uvid u jedno od najaktivnijih područja nastanka zvijezda u Mliječnoj stazi i otkrivaju skrivene populacije masivnih zvijezda i složene strukture oblaka.
Sagittarius B2 i dosadašnja istraživanja
Sagittarius B2 nalazi se u Mliječnoj stazi na udaljenosti od oko 27.000 svjetlosnih godina od Zemlje i oko 330 svjetlosnih godina od samog središta galaksije. Riječ je o jednom od najvećih i najaktivnijih zvjezdotvornih oblaka, s procijenjenom stopom nastanka od približno 0,04 Sunčeve mase godišnje. Zbog toga ga astronomi smatraju ključnim laboratorijem za proučavanje procesa stvaranja zvijezda u ekstremnim uvjetima središnje molekularne zone galaksije.
Prijašnja promatranja pokazala su da Sagittarius B2 sadrži više od 700 mladih zvjezdanih objekata (YSO), više od 50 regija ioniziranog vodika (H II regija), brojne izljeve plina, desetke vrućih jezgri i stotine prirodnih radioizvora (tzv. masera).
Što je otkrio JWST
Kako bi razjasnio ta pitanja, tim pod vodstvom Nazara Budaieva sa Sveučilišta Florida koristio je James Webbove instrumente NIRCam (Near-Infrared Camera) i MIRI (Mid-Infrared Instrument). Opažanja su pokazala da Sagittarius B2 ima izrazito složenu morfologiju. Zapadni dio oblaka, ranije poznat po najranijim fazama formiranja zvijezda, potvrđen je i ovim podacima, dok su u istočnom, manje gustom dijelu otkriveni znakovi novije zvjezdane aktivnosti. U jednoj regiji oblaka uočeno je pozadinsko zračenje nastalo rekombinacijom ioniziranog vodika, koje jasno pokazuje oštro definirani rub oblaka.
Analiza je otkrila dvije populacije masivnih zvijezda: jednu vidljivu u dijelovima oblaka gdje ima manje međuzvjezdane prašine i plina, te drugu, skrivenu u gušćim i zatamnjenim regijama koje zaklanjaju svjetlost.
Posebno važna bila su opažanja instrumentom MIRI, koja su pokazala da zračenje izlazi iz zvjezdotvornog područja Sgr B2 N kroz šupljine nastale izbacivanjem plina. To pokazuje da infracrveno zračenje nije nužno zarobljeno unutar gustih skupova, već može pronaći putove za izlazak čak i u najgušćim dijelovima oblaka.
Unatoč osjetljivosti teleskopa, istraživači nisu detektirali proširenu populaciju mladih zvjezdanih objekata, što sugerira da je proces formiranja zvijezda u Sagittarius B2 tek započeo.
Autori naglašavaju da ovi nalazi potvrđuju iznimne mogućnosti JWST-a u proučavanju nastanka zvijezda u ekstremnim dijelovima galaksije. “JWST otkriva ranije skrivene masivne zvijezde i ionizirane strukture, nudeći novu perspektivu o tome kako zvijezde nastaju u najzahtjevnijim uvjetima Mliječne staze”, zaključuju istraživači.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
