Novi teleskop u jednoj od svojih prvih misija trebao bi proučiti dvije obližnje ‘super-Zemlje’ koje će pomoći razumijevanju rane povijesti našeg planeta.
‘Mete’ novog NASA-inog teleskopa
Svemirski teleskop James Webb – koji bi trebao ući u operativnu fazu za nekoliko tjedana – istraživat će nove stjenovite svjetove s neviđenim detaljima. Znanstvenici imaju ambiciozan plan proučavati geologiju planeta sličnih Zemlji koji su udaljeni od nas oko 50 svjetlosnih godina.
S trenutnim tehnologijama operativnih teleskopa stjenovite planete teže je vidjeti nego plinovite divove, zbog relativne svjetline manjih planeta pored zvijezde i njihove relativno male veličine. Međutim, Webbovo moćno zrcalo i položaj u svemiru trebali bi mu omogućiti da ispita dva planeta nešto veća od Zemlje, poznata kao ‘super-Zemlje’.
‘Super-Zemlje’
Niti jedan od ovih svjetova nije – barem koliko trenutno možemo zaključiti – nastanjiv, ali njihovo istraživanje i dalje bi moglo biti poligon za buduća dubinska proučavanja planeta poput našeg. Dva planeta koje su Webbovi dužnosnici istaknuli uključuju super vrući, lavom prekriveni 55 Cancri e te LHS 3844 b – planet kojem nedostaje značajna atmosfera.
55 Cancri e kruži oko svoje matične zvijezde na tijesnoj udaljenosti od 2.4 milijuna km, tj. svega oko četiri posto relativne udaljenosti između Merkura i Sunca. Obilazeći svoju zvijezdu jednom svakih 18 sati, planet ima nevjerojatno visoku površinsku temperaturu.
Znanstvenici su također pretpostavili da je planet ‘plimski utjecajima’ vezan uz zvijezdu, što znači da je jedna strana uvijek okrenuta prema užarenom Suncu (slično kao što je naš Mjesec uvijek okrenut prema Zemlji istom stranom). Ipak, određena opažanja NASA-inog svemirskog teleskopa Spitzer sugeriraju da bi najtoplija zona ovog divljeg svijeta mogla biti malo pomaknuta.
Znanstvenici kažu da bi ovaj ‘pomak’ topline mogao biti posljedica guste atmosfere koja može prenositi toplinu oko planeta ili pak posljedica toga što noću pada kiša lave u procesu koji uklanja toplinu iz atmosfere.
Inicijalna ispitivanja i istraživanja
Jedan znanstveni tim ispitivat će toplinsku emisiju planeta u potrazi za znakovima atmosfere, dok će drugi tim mjeriti toplinu emisija sa osvijetljene strane 55 Cancri e.
LHS 3844 b također je – kao i 55 Cancri e – bliski ‘suputnik’ koji oko svoje matične zvijezde napravi punu rotaciju svakih 11 sati. Međutim, njegova zvijezda je manja i hladnija od one od 55 Cancri e. Dakle, površina planeta je vjerojatno puno hladnija, a Spitzerova opažanja su pokazala da na planetu vjerojatno ne postoji značajna atmosfera.
Treći tim nada se da će uhvatiti signal površine pomoću spektroskopije koji bi im ponudio – pomoću različitih valnih duljina svjetlosti – odgovor na pitanje od kojih elemenata su ‘super-Zemlje’ sastavljene. Spektri toplinske emisije na dnevnoj strani planeta uspoređivat će se s poznatim stijenama poput bazalta i granita kako bi se vidjelo je li moguće zaključiti površinski sastav.
Ova istraživanja trebala bi znanstvenicima pružiti „fantastične nove perspektive na planete slične Zemlji, pomažući nam da saznamo kakva je rana Zemlja mogla biti kad je bila vruća kao što su ovi planeti danas,“ zaključila je na kraju Laura Kreidberg.
Nevjerojatni detalji Webbovih slika oduzimaju dah
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
„55 Cancri e,“ exoplanets.nasa.gov (pristup 31. svibnja 2022).
„LHS 3844 b,“ exoplanets.nasa.gov (pristup 31. svibnja 2022).
