kozmos.hr
Egzoplaneti

James Webb pronašao trag planeta samo četiri svjetlosne godine od nas

Umjetnička ilustracija prikazuje kako bi plinoviti div u orbiti oko Alfa Centaura A mogao izgledati – Sunce je ona mala točka između zvijezda. Zasluge za ilustraciju: NASA, ESA, CSA, STScI, R. Hurt (Caltech/IPAC)
objavljeno

Samo četiri svjetlosne godine od nas, u sustavu dviju zvijezda koje na noćnom nebu dominiraju južnim horizontom, astronomi su uočili signal toliko slab da je jedva razlikovan od svjetlosnog šuma. Taj signal mogao bi biti prvi izravni dokaz postojanja planeta u nastanjivoj zoni Alfa Centaurija A, zvijezde koja je gotovo blizanac našeg Sunca.

Sustav Alfa Centauri – najbliži susjed Sunčevog sustava

Alfa Centauri zapravo je trostruki zvjezdani sustav. Najmanji član, crveni patuljak Proksima Centauri, već je poznat po planetima otkrivenima proteklih godina. No njegove dvije veće pratiteljice, Alfa Centauri A i Alfa Centauri B, slične su Suncu po temperaturi, spektru i veličini, a dosad nisu imale potvrđene planete.

Mogući planet koji sada izaziva pozornost znanstvenika kruži oko Alfa Centaurija A, poznatog i pod imenom Rigil Kentaurus. Analiza pokazuje da se nalazi u nastanjivoj zoni, području gdje bi temperatura na površini stjenovitog planeta mogla omogućiti postojanje tekuće vode. No u ovom slučaju riječ je, prema procjenama, o plinovitom divu mase usporedive sa Saturnom, koji sam po sebi vjerojatno nije pogodan za život, ali bi mogao imati mjeseca s uvjetima pogodnim za vodu.

Podrži Kozmos.hr

Postani član i podrži nezavisno novinarstvo.

Postani član »
Buy Me a Coffee članstvo

Tehnički izazov: kako vidjeti svijet skriven u sjaju dviju zvijezda

Otkriće je omogućeno promatranjima svemirskog teleskopa James Webb, točnije njegovim srednje infracrvenim instrumentom (MIRI). JWST koristi posebnu koronografsku masku kako bi blokirao izravni sjaj zvijezde i time omogućio uočavanje slabijih objekata u njenoj blizini.

No kod sustava Alfa Centauri problem je dvostruk: osim svjetlosti Alfa Centaurija A, tim je morao ukloniti i snažan sjaj vrlo bliske zvijezde Alfa Centauri B. Tek nakon složenog numeričkog “oduzimanja” svjetlosnog doprinosa obiju zvijezda, ostao je iznimno slab signal, više od 10.000 puta tamniji od matične zvijezde, koji upućuje na prisutnost planeta.

Projekt dug gotovo desetljeće

Ideja za ovo promatranje rodila se prije gotovo deset godina, u vrijeme kada JWST još nije bio lansiran. Potrebno je bilo okupiti međunarodni tim astronoma različitih specijalnosti, osmisliti plan promatranja, provesti ih u iznimno zahtjevnim tehničkim uvjetima i potom pažljivo obraditi podatke.

“Stabilnost i osjetljivost JWST-a u infracrvenom području, koje je sa Zemlje nedostupno, omogućile su nam da precizno uklonimo svjetlost zvijezde i otkrijemo objekt milijune puta slabiji od nje,” izjavio je Charles Beichman, ravnatelj NASA-inog Instituta za istraživanje egzoplaneta pri Caltechu. “Iako je planet vjerojatno veličine Saturna i sam po sebi nenastanjiv, ovo je važna prekretnica u potrazi za svjetovima oko nama sličnih zvijezda.”

Što bi potvrdilo otkriće

Ako se potvrdi, ovo bi bio najbliži planet dosad izravno opažen i prvi snimljen oko zvijezde gotovo iste dobi i temperature kao Sunce. Do sada su svi izravno snimljeni planeti bili vezani uz vrlo mlade ili masivne zvijezde, često udaljene desecima ili stotinama svjetlosnih godina.

Astronomi planiraju dodatna promatranja istim teleskopom, a u sljedećim godinama u istraživanja će se uključiti i novi instrumenti poput svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman te Europskog ekstremno velikog teleskopa (E-ELT), koji će omogućiti detaljniju karakterizaciju planeta i njegovih mogućih mjeseca.

Istraživanje, koje su vodili Aniket Sanghi i Charles Beichman, predstavljeno je u dva rada prihvaćena za objavu u časopisu The Astrophysical Journal Letters, a trenutno su dostupni na otvorenom serveru arXiv. Sljedeći korak bit će potvrditi signal dodatnim promatranjima i provjeriti radi li se doista o planetu, a ne o privremenom artefaktu u podacima.

Za znanstvenike, ovakav objekt na samo četiri svjetlosne godine udaljenosti predstavlja neprocjenjivu priliku: ne samo za proučavanje planeta oko sunčevih blizanaca, nego i za razvoj metoda koje će jednog dana možda omogućiti izravno promatranje stjenovitih svjetova nalik Zemlji.

Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.