Istraživači su zahvaljujući svemirskom teleskopu James Webb dobili spektakularan uvid u zamršenu mrežu plina i prašine u obližnjim galaksijama. Radi se o rezoluciji bez presedana na infracrvenim valnim duljinama.
James Webb pomaže u razumijevanju procesa formiranja zvijezda
Znanstvenici su pomoću James Webba istražili čak 19 spiralnih galaksija, a među prvima našle su se M74, NGC 7496, IC 5332, NGC 1365 i NGC 1433. Podaci James Webba doprinijeli su čak 21 istraživačkom radu koji otkrivaju važne detalje procesa u našem svemiru poput formiranja zvijezda i razvoj nekih od najvećih objekata kao što su galaksije. Rezultati 21 studije nedavno su objavljeni u časopisu The Astrophysical Journal Letters.
Najveće istraživanje obližnjih galaksija provodila je kolaboracija Physics at High Angular resolution in Nearby Galaxies (PHANGS) s preko sto istraživača iz cijelog svijeta. Webbova promatranja vodi Janice Lee, glavna znanstvenica opservatorija Gemini u NOIRLabu Nacionalne zaklade za znanost i pridruženi astronom na Sveučilištu Arizona u Tucsonu. “Jasnoća s kojom vidimo finu strukturu stvarno nas je iznenadila”, navodi David Thilker sa Sveučilišta Johns Hopkins u Baltimoreu, Maryland. “Direktno gledamo kako energija formiranja mladih zvijezda utječe na plin oko njih i to je doista izvanredno”, dodaje član tima Erik Rosolowsky sa Sveučilišta Alberta, Kanada.
Aktivne galaktičke jezgre znatno su snažnije nego što smo mislili
Mreža plina i prašine u obližnjim galaksijama
James Webb, pomoću svojeg srednje infracrvenog instrumenta (MIRI), otkrio je mrežu struktura u obližnjim galaksijama. Riječ je o svjetlećim šupljinama prašine te ogromnim mjehurima plina oko spiralnih krakova. Ove mreže katkad su izgrađene od pojedinačnih, preklapajućih ljuski i mjehura u regijama gdje mlade zvijezde oslobađaju energiju.
Infracrvene slike omogućuju znanstvenicima da proučavaju kako međuzvjezdana prašina apsorbira svjetlost od formiranja zvijezda te ju emitira nazad u infracrvenom, osvjetljavajući zamršenu mrežu plina i prašine, objašnjava Karin Sandstrom sa Sveučilišta Kalifornija u San Diegu.
Astronomi mapirali magnetsko polje kozmičkog super-mjehura
Podaci će biti dostupni javnosti
James Webb može promatrati skrivene detalje koji nisu bili vidljivi čak ni velikim teleskopima poput VLA i ALMA-e. Tu se ponajprije radi o valnim duljinama osjetljivim na emisije policikličkih aromatskih ugljikovodika koji su važni pri formiranju zvijezda i planeta. Promatranjem ovih interakcija u visokoj rezoluciji, znanstvenici dobivaju širi uvid u razvoj galaksija.
Prema Evi Schinnerer s Instituta Max Planck za astronomiju u Heidelbergu, Njemačka, te voditeljici PHANGS-a, promatranja su dostupna javnosti. PHANGS će također raditi na objavljivanju podataka koji usklađuju Webbove slike sa slikama drugih teleskopa. Lee zaključuje kako će astronomi sada moći po prvi put u potpunosti istražiti formiranje zvijezda te popisati međuzvjezdane strukture mjehura izvan Lokalne skupine.
Mliječna staza prevelika je za svoj kozmološki zid
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
