James Webb može vidjeti kroz kozmičku prašinu, otkrivajući nikad prije zabilježene zvijezde u galaksiji NGC 7496
JWST je promatrao galaksiju udaljenu 24 milijuna svjetlosnih godina, po imenu NGC 7496, koja je prethodno bila skrivena u tami zbog guste prašine i plina koji su okruživali njene aktivne regije u kojima nastaju nove zvijezde. Međutim, JWST može detektirati infracrveno svjetlo koje se odbija od prašine, dopuštajući mu sondiranje blizu trenutka kada su se zvijezde upalile i u njihovim jezgrama došlo do nuklearne fuzije. Ono što JWST pruža je pogled na galaksije bez presedana.
Tijekom prvih dana rada mega-teleskopa, znanstvenici su izvještavali o uzbudljivim novim otkrićima: galaksijama, zvijezdama, egzoplanetima, pa čak i našem Sunčevom sustavu.
“Najdublji” pogled koji je snimio svemirski teleskop James Webb promijenio je način na koji promatramo svemir.
Slika je prikazivala tisuće galaksija unutar minijaturnog područja neba čija je svjetlost bila pojačana središnjim jatom galaksija.
Gledanje u prošlost
JWST je često hvaljen zbog svoje sposobnosti da vidi prve galaksije i zvijezde u ranom svemiru. Na Božić 2021. teleskop je lansiran i sada se nalazi 1,5 milijuna kilometara od Zemlje. Već je otkrio de facto najudaljeniju i najstariju galaksiju ikada promatranu.
U prvoj godini rada JWST-a s njime je planirano preko 200 znanstvenih programa, uključujući istraživanje pod nazivom GLASS. Dva su tima neovisno otkrila ono što se danas smatra najudaljenijom galaksijom u svemiru, analizirajući istovremeno opažanja za istraživanje GLASS.
Jedan tim predvodio je Rohan Naidu iz Centra za astrofiziku Harvard-Smithsonian u Massachusettsu, dok je Marco Castellano vodio drugi tim iz Astronomskog opservatorija u Rimu. Dva su tima identificirala dvije galaksije koje su se pojavile više od 300 milijuna godina nakon Velikog praska i jednu toliko udaljenu da je otkrivena dok je emitirala svjetlost 400 milijuna godina nakon Velikog praska.
Unatoč njihovoj iznimno maloj veličini, možda 100 puta manjoj od Mliječne staze, obje galaksije brzo formiraju zvijezde i imaju masu koja je milijardu puta veća od našeg Sunca – više od očekivanog za ovako mlade galaksije. Postoje čak i dokazi o strukturi nalik disku u jednoj od mladih galaksija. No, bit će potrebno još istraživanja njihove svjetlosti kako bismo saznali njihove karakteristike,
Članica istraživanja Cosmic Evolution Early Release Science (CEERS) Rebecca Larson sa Sveučilišta Texas u Austinu kaže da je još jedan program ranog svemira otkrio “nevjerojatno daleke galaksije”, izvještava Quanta Magazine.
Do sada su Larson i njezini kolege otkrili nekoliko galaksija iz prvih 500 milijuna godina, iako još uvijek nisu opisali svoje rezultate u znanstvenom radu.
Najdublja snimka svemira riznica je znanstvenih podataka, a više ranih galaksija također se nalazi i na slici jata galaksija koju je predstavio predsjednik Biden.
Ovaj klaster, poznat kao SMACS 0723, toliko je težak da savija svjetlost udaljenijih objekata, stavljajući ih na vidjelo za promatrače. Prema istraživačima, spomenuta slika uvećava 16 udaljenih galaksija čija starost još nije utvrđena.
Teleskop je također uočio daleku galaksiju koja na slici djeluje kao mrlja svjetlosti. Ova galaksija nastala je 700 milijuna godina nakon Velikog praska. U galaksiji je JWST svojim spektrografom otkrio teške elemente, poput kisika.
Koristeći teleskop, znanstvenici se nadaju otkriti da čak i ranijim galaksijama nedostaju teški elementi – što u prijevodu znači da te galaksije sadrže samo zvijezde populacije III, najstarije i najveće zvijezde u svemiru. U procesu eksplozija ove su zvijezde stvorile teže elemente poput kisika i otpustile ih u svemir.
Spiralna galaksija NGC 7496
NOIRLab u Arizoni koji vodi Janice Lee, radi na potrazi za regijama formiranja mladih zvijezda u galaksijama. Koristeći JWST, Leejev tim promatrao je galaksiju udaljenu 24 milijuna svjetlosnih godina pod nazivom NGC 7496, koja je prethodno bila skrivena u tami zbog guste prašine i plina koji su okruživali njezine aktivne regije u kojima nastaju nove zvijezde.
Nadalje, JWST može detektirati infracrveno svjetlo koje se odbija od prašine, dopuštajući mu sondiranje blizu trenutka kada su se zvijezde upalile i u njihovim jezgrama došlo do nuklearne fuzije. Ono što JWST pruža je pogled na galaksije bez presedana.
Pod povečalom JWST-a, NGC 7496 kao da iznenada počinje oživljavati, pokazujući nam kanale u kojima se formiraju zvijezde, primjećuje Lee. NGC 7496 je naizgled normalna galaksija, a ne galaksija ‘model’ i zato je “to jednostavno fenomenalno”, dodaje Lee.
NGC 7496 je spiralna galaksija, definirana karakterističnim spiralnim kracima u središtu i pregradom koja prolazi kroz njeno središte. Nalazi se 24 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje.
Galaktički disk vuče zvijezde prema gušćem području zbog nejednake gustoće. Plin se usmjerava prema unutarnjem središtu struktura nalik šipkama za koje se smatra da su bogate novostvorenim zvijezdama. Iz tog su razloga spiralne šipke u NGC 7496 izvrsni laboratoriji za proučavanje rađanja zvijezda.
U usporedbi s Hubbleovim slikama, Webb izgleda potpuno drugačije – i to je dobra stvar. Postoji razlika u svjetlosnom režimu između dva teleskopa. Za razliku od Hubblea, koji primarno vidi optičke valne duljine, Webb vidi infracrvene valne duljine, što mu omogućuje hvatanje svjetlosti zaklonjene prašinom i plinom. Webb može vidjeti novorođene zvijezde koje su skrivene unutar plina koji je smetao Hubbleu.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
