kozmos.hr
Svemir

Webb otkrio najudaljeniju galaksiju do sad

NASLOVNA Poznata kao GLASS-z13, galaksija datira 300 milijuna godina nakon Velikog praska, oko 100 milijuna godina 'mlađa' od prijašnjeg rekordera (©Naidu et al. 2022, NASA).
objavljeno

Povijesnom 20/21. srpnju, kada je čovjek prvi puta stupio na Mjesec, priključuje se još jedno važno otkriće nakon što je Webb snimio galaksiju nastalu prije 13.5 milijardi godina.

Povijesno otkriće na povijestan dan

Pedeset i tri godine nakon što je Apollo 11 sletio na površinu Mjeseca 20. srpnja 1969. godine, a Neil Armstrong i „Buzz“ Aldrin dan kasnije postali prvi ljudi koji su nogom stupili na Mjesec, dolazi nam još jedno važno i povijesno otkriće. Naime, svemirski teleskop James Webb otkrio je najudaljeniju galaksiju do sada, nastalu svega oko 300 milijuna godina nakon Velikog praska – dakle, prije nevjerojatnih 13.5 milijardi godina!

Otkriće dolazi samo tjedan dana nakon što su prve slike prikazane svijetu i nakon što je među njima objavljena i najdublja slika svemira ikada snimljena. Novootkrivena galaksija, poznata kao GLASS-z13, datira u period oko 300 milijuna godina nakon Velikog praska – tj. oko 100 milijuna godina ranije nego prijašnji ‘rekorder’.

Poznata kao GLASS-z13, galaksija datira 300 milijuna godina nakon Velikog praska, oko 100 milijuna godina 'mlađa' od prijašnjeg rekordera (©Naidu et al. 2022, NASA).
Poznata kao GLASS-z13, galaksija datira 300 milijuna godina nakon Velikog praska, oko 100 milijuna godina ‘mlađa’ od prijašnjeg rekordera (©Naidu et al. 2022, NASA).

Najranija otkrivena galaksija

Rohan Naidu s Harvardovog Centra za astrofiziku rekao je da „potencijalno gledamo najudaljeniju zvjezdanu svjetlost ikad snimljenu u povijesti!“ Što su objekti udaljeniji od nas, to je dulje potrebno njihovoj svjetlosti da dopre do nas. To u praksi znači da što ‘dalje’ gledamo u svemir zapravo gledamo u njegovu prošlost i vidimo svjetlost koja je napustila svoj ‘izvor’ prije 13.5 milijardi godina, ali tek sada dolazi do nas!

Možda je najintrigantnija činjenica oko ovog otkrića da iako je galaksija GLASS-z13 postojala u najranijoj eri svemira – tj. prije 13.5 milijardi godina – zapravo ne znamo kada je nastala jer je mogla biti formirana bilo kada u prvih 300 milijuna godina svemira. Dakle, potencijalno gledamo galaksiju koja je milijunima i milijunima godina mlađa nego njena svjetlost koju smo sada po prvi puta ‘uhvatili’.

GLASS-z13 je uočena u Webbovim podatcima snimljenih glavnim infracrvenim instrumentom (NIRcam), no otkriće nije bilo objavljeno u prvom skupu slika koje je NASA objavila prošli tjedan. Kada se podatci ‘prevedu’ (ili ‘transformiraju’) iz infracrvenog u vidljivi spektar, galaksija se pojavljuje kao mrlja crvene boje s bijelim središtem.

Otkriće ‘protreslo’ teorije o formiranju galaksija!

„Astronomski rekordi već se ruše, a još više njih je klimavo,“ tweetao je NASA-in znanstvenik Thomas Zurbuchen, komentirajući ovo i druga Webbova otkrića. Rad u kojem su znanstvenici predstavili svoje spoznaje još uvijek treba proći fazu znanstvene recenzije te je za sada dostupan u predrecenziranoj verziji, no ako znanstveni recenzenti potvrde sve izneseno – a izgledno je da hoće – ovo otkriće promijenit će naše razumijevanje formiranja galaksija!

Kada se 'prevede' iz infracrvenog u vidljivi spektar, galaksija GLASS-z13 pojavljuje se kao crvena mrlja s bijelom bojom u središtu (©Naidu et al. 2022, NASA).
Kada se ‘prevede’ iz infracrvenog u vidljivi spektar, galaksija GLASS-z13 pojavljuje se kao crvena mrlja s bijelom bojom u središtu (©Naidu et al. 2022, NASA).

Iako je cijela priča dakako malo kompleksnija, pojednostavljeno se može reći da galaksije tolike solarne mase (tj. veličine) i svjetlosti ne bi trebale moći postojati tako rano u povijesti našeg svemira prema sadašnjim spoznajama, izračunima i teorijama. Stoga, ako i kada rad prođe fazu recenzije, tek predstoje novi istraživački i znanstveni izazovi – a vjerujemo da će u međuvremenu i Webb dodatno ‘protresti’ ustaljene teorije i spoznaje!

Webb i istraživanja u budućnosti

Jedno od velikih obećanja Webba je njegova sposobnost pronalaženja najranijih galaksija koje su nastale nakon Velikog praska, prije 13.8 milijardi godina. Budući da su toliko udaljene od Zemlje, dok njihova svjetlost stigne do nas rastegnuta je širenjem svemira i pomaknuta u infracrveno područje svjetlosnog spektra – zbog čega je Webb opremljen instrumentima koji mogu hvatat ovaj oblik svjetlosti inače ‘skriven’ ljudskom oku.

Tim koji je došao do otkrića sada traži od NASA-e dodatno vrijeme za korištenje teleskopa kako bi proveli spektroskopijeanalize svjetlosti koja otkriva detaljna svojstva – kako bi se izmjerila točna udaljenost galaksija. „Trenutno se naša pretpostavka o udaljenosti temelji na onome što ne vidimo. Bilo bi sjajno imati odgovor za ono što vidimo,“ rekao je Naidu. Istraživači su osim najranije galaksije GLASS-z13 otkrili i nešto ‘bližu’ galaksiju GLASS-z11.

Top 10 stvari koje biste trebali znati o James Webb svemirskom teleskopu

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

Roham P. Naidu et al., „Two Remarkably Luminous Galaxy Candidates at z ≈ 11 − 13 Revealed by JWST,“ nerecenzirana verzija članka dostupna na arXiv.org (2022).

Issam Ahmed (21. srpnja 2022.), „Webb telescope may have already found most distant known galaxy,“ phys.org (pristup 21. srpnja 2022).

Student povijesti koji u slobodno vrijeme voli čitati i pisati o svojim najdražim temama - povijesti, svemiru i astronomiji.