Iznenađujuća nova studija ponovno je potaknula raspravu o postojanju munja na Veneri, našem susjednom planetu u Sunčevom sustavu. Najnoviji rezultati sugeriraju da munje na Veneri možda nisu tako česte kao što se ranije mislilo.
Unatoč sličnostima s Zemljom u veličini, zbog čega je često nazivaju njezinom “blizankom”, Venera krije mnoge tajne. Iako je poznata po neprijateljskim uvjetima, s gustim atmosferskim slojevima i ekstremno visokim temperaturama, znanstvenike već desetljećima zanima mogućnost postojanja munja u njenim oblačnim nebesima.
“Rasprava o postojanju munja na Veneri vodi se već gotovo 40 godina,” izjavila je Harriet George, vodeća autorica studije iz Laboratorija za atmosfersku i svemirsku fiziku (LASP). “Nadamo se da će naši najnoviji podaci pomoći u razjašnjavanju ove dugotrajne dileme.”
Istraga o tajnama Venere
Istraživanje, objavljeno u časopisu Geophysical Research Letters, koristilo je NASA-inu sondu Parker za prikupljanje podataka. Iako je prvotno namijenjen proučavanju sunčeve korone, tijekom svog preleta pored Venere u veljači 2021., ova sonda je prikupila dragocjene informacije o planetu.
Za vrijeme misije, sonda je detektirala tzv. “whistler valove”, energetske impulse koji su na Zemlji obično povezani s munjama. No, podaci sugeriraju da bi ti valovi na Veneri mogli biti rezultat poremećaja u njenim slabim magnetskim poljima.
Dodatna studija iz 2021., koju je vodio Marc Pulupa s University of California, Berkeley, nije pronašla radijske valove koji bi potvrđivali prisutnost munja na Veneri.
Povijest susreta i novi uvidi
David Malaspina, jedan od autora studije, istaknuo je važnost novih saznanja o Veneri. “Rijetko imamo priliku istražiti Veneru novim instrumentima,” rekao je. “Ovi rezultati pokazuju koliko još toga trebamo saznati o ovom planetu.”
Rasprava o munjama na Veneri nije nova. Već 1978. godine, NASA-ina sonda Pioneer zabilježila je signale slične “whistler valovima”. Kako je objasnila George: “Na Zemlji, ti valovi obično ukazuju na munje, pa su neki pretpostavljali da je isto tako i na Veneri.”
Sonda Parker nastavit će svoje misije pored Venere, a posljednji planirani prelet u studenom 2024. mogao bi donijeti još konkretnije dokaze. Uzbuđen zbog budućih otkrića, Malaspina je zaključio: “Gdje god Parker Solar Probe otputuje, otkrije nešto revolucionarno.”
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
