Hrvatski astronomski savez objavio je da je 25. siječnja u večernjim satima oko 18h iznad Hrvatske izgorio meteor sjaja poput mladog Mjeseca.
Meteorid, meteor i meteorit
Meteoroidi su ono što nazivamo „svemirskim kamenjem“ čija veličina varira od zrna prašine do malih asteroida. Međutim ovaj izraz za njih se primjenjuje samo kada su u Svemiru. Većina su dijelovi drugih većih tijela koja su slomljena ili raznesena. Neki dolaze s kometa, drugi s asteroida, a neki čak dolaze s Mjeseca i drugih planeta. Neki meteoroidi su kameni, dok su drugi metalni ili kombinacija stijene i metala.
Kada meteoroidi velikom brzinom uđu u Zemljinu atmosferu ili atmosferu drugog planeta, poput Marsa, i počnu izgarati nazivaju se meteorima. Faza ulaska meteorida u atmosferu također je pojava koja se popularno naziva „zvijezda padalica“. Ponekad se meteori čak mogu činiti svjetlijim od Venere – tada ih zovemo „vatrene kugle“. Znanstvenici procjenjuju da svaki dan na Zemlju padne oko 44 000 kilograma meteoritskog materijala.
Konačno, oni veći meteoridi koji prežive fazu izgaranja i udare u površinu Zemlje (ili nekoga drugog planeta) nazivaju se meteoriti.
Meteorski pljusak ili kiša
Nekoliko meteora po satu obično se može vidjeti svake noći – jedan takav bilo je moguće vidjeti i sinoć nad Hrvatskom. Kad u zemljinu atmosferu ulazi više meteorida dolazi do fenomena koji se naziva meteorski pljusak ili kiša. Neke kiše meteora javljaju se godišnje ili u pravilnim intervalima dok Zemlja prolazi kroz trag prašnjavih krhotina koje ostavlja komet (i, u nekoliko slučajeva, asteroidi).
Kiše meteora obično se nazivaju po zvijezdi ili sazviježđu koje je blizu mjesta na kojem se čini da meteori potječu na nebu. Možda su najpoznatiji Perzeidi, čiji vrhunac dostiže oko 12. kolovoza svake godine. Svaki meteor Perzeida je maleni komadić kometa Swift-Tuttlea, koji svakih 135 godina zaluta pored Sunca. Druge značajne kiše meteora uključuju Leonide, povezane s kometom Tempel-Tuttle; Aquarids i Orionids, povezani s kometom Halley, i Tauride, povezane s kometom Encke. Većina ovih ostataka kometa je veličine zrna pijeska ili zrna graška i sagorijeva u atmosferi prije nego što dosegnu tlo. Ponekad se meteorska prašina hvata avionima na velikim visinama i analizira u NASA-inim laboratorijima.
Sinoćnji meteor iznad Hrvatske
Kako je u svojim objavama na web-stranici i društvenim mrežama prenio Hrvatski astronomski savez: „Obzirom na brojne dojave i upite građana, želimo izvijestiti da je večeras [25. siječnja 2022, op.a.] iznad Hrvatske oko 18:00 sati izgorio meteor sjaja poput mladog Mjeseca magnitude oko -7 koji se kretao brzinom od oko 22 kilometra u sekundi. Meteor su zabilježile kamere Hrvatske odnosno Globalne meteorske mreže i od njega prema preliminarnim rezultatima nije ostalo ništa nego je u potpunosti sagorio u atmosferi sjeverozapadno od Zadra. Objekt je prema izračunu orbite sporadik (ne pripada niti jednom poznatom meteorskom roju) i došao je iz asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera.“ Iz HAS-a su objavili nekoliko nevjerojatnih fotografija ovog meteora. Međutim – kao što je već i sam Savez istaknuo – fenomen su na noćnom nebu uočili mnogi te internetom već kolaju amaterske snimke sinoćnjeg meteora. Neke od njih možete pogledati u priloženom videu:
Zašto su nam meteoridi važni?
Ostatci meteorida – dakle meteoriti –koji padaju na Zemlju predstavljaju neke od izvornih, raznolikih materijala koji su formirali planete prije milijardi godina. Proučavajući meteorite možemo naučiti o ranim uvjetima i procesima u povijesti Sunčevog sustava. To uključuje starost i sastav različitih planetarnih građevnih blokova, temperature postignute na površinama i unutrašnjosti asteroida i stupanj do kojeg su materijali bili šokirani udarima u prošlosti.
Do danas je na Zemlji pronađeno pronađeno više od 50 000 meteorita. Od toga 99.8% dolazi od asteroida. Preostali mali dio (0.2%) meteorita je otprilike jednako podijeljen između meteorita s Marsa i Mjeseca.
Hrašćinski meteorit iz 1751. i njegov doprinos astronomiji
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
