Istražujući udaljene užarene egzoplanete – tzv. (super)vruće Jupitere – svemirski teleskop Hubble snimio je podatke koji otkrivaju ekstremne vremenske uvjete na dva takva svijeta.
‘Vrući Jupiteri’
Od 1990-ih – kada su otkriveni prvi egzoplaneti – pa do danas otkriven je cijeli niz tzv. ‘(super)vrućih Jupitera‘. Ovi kolosalni svjetovi su plinoviti divovi poput našeg Jupitera, ali orbitiraju mnogo bliže svojim matičnim zvijezdama – dovoljno blizu da bi njihove površine mogle ključati na temperaturama iznad 1600°C.
Sada je svemirski teleskop Hubble probio ‘veo’ dva različita vruća Jupitera te dobio uvid u njihovo prilično bizarno vrijeme – barem u usporedbi s vremenskim uvjetima na planetima našeg Sunčevog sustava.
Ovi svjetovi ne samo da su nevjerojatno zanimljivi, već su i svjedoci fenomena utjecaja zvijezde na atmosferu planeta u njenoj orbiti.
Ekstremni vremenski uvjeti
„Kada pogledamo Zemlju sva su naša vremenska predviđanja još uvijek fino podešena na ono što možemo izmjeriti.“ Međutim na egzoplanetima nije tako – „Iako poznajete osnovnu kemiju i fiziku, ne znate kako će se to manifestirati na složene načine,“ rekao je David K. Sing, jedan od autora rada u kojem je objavljeno otkriće.
Jedna od Hubbleovih ‘meta’ bio je KELT-20b – vrući Jupiter koji se nalazi oko 400 svjetlosnih godina od Zemlje. Ovdje je Hubble pronašao dokaz da intenzivno ultraljubičasto zračenje snažnog sunca udara u gornju atmosferu planeta, gdje ga metali apsorbiraju.
Rezultat te interakcije je stvaranje ‘pregrijanog’ sloja visoko u atmosferi KELT-20b. Riječ je o pojavi nalik na Zemljinu stratosferu koja – bogata ozonom – blokira Sunce. Međutim, atmosfera KELT-20b mnogostruko je toplija.
„Do sada nikada nismo znali kako zvijezda domaćin izravno utječe na atmosferu planeta. Bilo je mnogo teorija, ali sada imamo prve podatke promatranja- Ovo je uvjerljiv dokaz da planeti ne žive u izolaciji, već da su pod utjecajem zvijezde
Kiša kamenja?!
Koliko god nevjerojatan KELT-20b bio, on je zapravo benigan u usporedbi s onim što je Hubble pronašao na drugom promatranom egzoplanetu – WASP-178b. Ovaj planet udaljen je od Zemlje 1300 svjetlosnih godina, a znanstvenici su uočili da na njemu pada kiša kamenja!
Čudne oborine nastaju jer je jedna strana planeta uvijek okrenuta prema suncu što dovodi do isparavanja stijena i proizvodnje plinovitog silicij monoksid. Taj silicij monoksid ‘teče’ (tj. cirkulira i prelazi) na noćnu stranu planeta (brzinama većim od 3200 km/h), gdje je temperature dovoljno niska da se materijal učvrsti natrag u stijene te padne na površinu.
Važnost istraživanja vremenskih uvjeta
Za astronome ovi su čudni svjetovi više od pukih zanimljivosti. Naime, zapažanja su dokaz da moderna oprema može znanstvenicima dati uvid u klimu drugih svjetova – nešto što bi im moglo pomoći da pronađu manje paklene svjetove više nalik Zemlji.
„Ako ne možemo shvatiti što se događa na supervrućim Jupiterima – gdje imamo pouzdane čvrste podatke promatranja – nećemo imati priliku shvatiti što se događa u slabijim spektrima promatranjem zemaljskih egzoplaneta,“ zaključio je Joshua Lothringer, koautor rada.
10 Stvari koje trebate znati o vrućim Jupiterima
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
