Svemirski teleskop James Webb omogućit će nam da vidimo svemir na dosad neviđeni način, što nužno sa sobom povlači usporedbe s njegovim ‘prethodnikom’ – teleskopom Hubble.
S James Webbom ne samo da ćemo moći vidjeti više zvijezda, upoznati nove galaksije i prikupiti dosad nedostupne podatke o egzoplanetima, već će nam Webb također ponuditi neviđeni pogled na svemir. Čim je prva slika svemirskog teleskopa James Webb objavljena 11. srpnja 2022. godine, napravila je revoluciju u astronomiji. Prikazi istih kozmičkih ciljeva snimljeni svemirskim teleskopom Hubble i Webbom pokazuju koliko smo daleko stigli. Tehnologija je uistinu napredovala i jedva čekamo vidjeti što će budući teleskopi otkriti.
Od Hubblea do Webba
Nakon što je Hubble lansiran prije više od tri desetljeća, Webb predstavlja tehnološki napredak koji se od tada dogodio. Međutim, teleskop James Webb nije tu da skine Hubblea s ‘trona’ – dapače, upravo suprotno!
Webb nadopunjuje nevjerojatan rad koji je Hubble obavljao više od trideset godina, omogućujući nam da vidimo svemir novim očima. Novi je teleskop stoga NASA predstavila kao Hubbleovog nasljednika, a ne zamjenu. Hubble – lansiran 1990. godine – radio je kroz vrlo izazovne uvjete i prošao razne popravke i preinake te iako je bez sumnje više od 30 godina ‘glavna zvijezda’ astronomije ima određena ograničenja.
Naime, Hubble prvenstveno vidi optičke (vidljive) i ultraljubičaste valne duljine, dok Webb vidi infracrvene valne duljine. Uz pomoć infracrvenog zračenja, Webb može ‘zaviriti’ u prethodno nedostižna područja svemira, tj. otkriti prethodno ‘nevidljiva’ područja u svemiru i milijune zvijezda koje su nam prije bile skrivene. Webbovo je zrcalo također puno veće od Hubbleova.
Iako u tehnologiji veće nije uvijek bolje u slučaju zrcala upravo je to slučaj – tj. veće zrcalo omogućuje Webbu da prikupi više svjetla, zavirujući dublje u kozmos. „Ovo veće područje skupljanja svjetla znači da Webb može zaviriti dalje u prošlost nego što je Hubble u stanju učiniti,“ pojasnili su iz NASA-e.
Top 10 stvari koje biste trebali znati o James Webb svemirskom teleskopu
Usporedba Hubbleovog i Webbovog ‘deep-fielda’
XDF je Hubbleov naziv za najdublji pogled na svemir koji smo ikada vidjeli, isporučen desetljeće prije Webbovih prvih slika (tj. 2012. godine). U XDF-u je prikazano oko 5000 galaksija, od kojih neke datiraju prije u period do prije 13.2 milijarde godina.
Deset godina kasnije, 11. srpnja 2022. godine, objavljena je prva Webbova deep-field slika nastala tijekom operativne faze teleskopa. Riječ je o slici koja prikazuje naš svemir u nikada nije viđenim detaljima u infracrvenom svjetlu. SMAC 0723 je naziv ‘uslikanog’ područja i sadrži ogroman klaster galaksija. Na slici zvijezde su vidljive kao šiljasti objekti, dok su galaksije sve ostalo. Ono što je odmah uočljivo jest koliko je Webbov prikaz detaljniji. Slika zapravo prikazuje kako je SMAC 0723 izgledao prije otprilike 4.6 milijardi godina. Iz NASA-e su pojasnili značaj ove slike – „Webbova slika pokriva komadić neba veličine zrna pijeska koje netko na zemlji drži na ispruženoj ruci, a otkriva tisuće galaksija u sićušnom komadiću golemog svemira.“
Pogled na ‘kozmičke litice’
Svemirski teleskop Hubble objavio je sliku sjeverozapadnog kuta maglice Carinae 2008. godine. Dio ove maglice poznat je pod nadimkom kozmičke litice. Slika koju je objavio Hubble definitivno oduzima dah, ali je neusporediva u smislu jasnoće s fotografijom koju je objavio Webb. Webbovi instrumenti pomažu nam da vidimo prethodno nevidljiva područja u kojima se rađaju zvijezde.
Ova velika masa rađanja zvijezda u maglici Carinae jedna je od najupečatljivijih slika snimljenih svemirskim teleskopom Jamesa Webba. „Ultraljubičasto zračenje mladih zvijezda oblikuje zid maglice tako što ga polako ‘nagriza’. Dramatični stupovi uzdižu se iznad užarenog zida plina, odupirući se ovom zračenju,“ pojasnili su iz ESA-e.
Maglica Južni prsten
Gledajući je kroz teleskop, čini se da maglica Južni prsten ima oblik osmice. Slika maglice koju je snimio Hubble 1998. godine pokazuje difuzne plave, žute i crvenkaste nijanse i gotovo izgleda kao prikaz naslikan na platnu. U skladu s očekivanjima, Webbov pogled na maglicu Južni prsten otkrio je nove informacije o njoj.
„Tamnija zvijezda u središtu ove scene tisućama godina šalje prstenove plina i prašine u svim smjerovima, a NASA-in svemirski teleskop James Webb po prvi je put otkrio da je ova zvijezda prekrivena prašinom,“ rekla je NASA.
Stephanov kvintet
Poznat i kao Hickson Compact Group 92 (HCG 92), Stephanov kvintet sastoji se od pet galaksija od kojih su četiri u međusobnoj ‘interakciji’. Galaksije pripadaju zviježđu Pegaz. Jedna od galaksija, ona s lijeve strane, nije u interakciji s ostale četiri. Točnije, njena udaljenost od Zemlje zapravo je puno manja nego udaljenost do četiri pozadinske galaksije (tj. najbliža galaksija nalazi se na oko 40 milijuna svjetlosnih godina, dok se udaljena ‘četvorka’ nalazi na oko 300 milijuna). Bliža galaksija – NGC 7320 – lako je prepoznatljiva na novoj Webbovoj slici budući da u njoj, za razliku od udaljenijih galaksija, možemo vidjeti čak i pojedinačne zvijezde, tj. izvore svjetlosti.
Hubbleova slika kvinteta snimljena je 2009. godine te oduzima dah, ali je isto tako – ponovno – neusporedivo manje detaljna nego novi Webbov prikaz. Iz NASA-e su pojasnili da je Webbova slika nastala spajanjem 1000 zasebnih slikovnih datoteka te dodali „sa svojim snažnim infracrvenim vidom i iznimno visokom prostornom rezolucijom, Webb pokazuje dosad neviđene detalje u ovoj skupini galaksija.“
James Webb objavio prve nevjerojatne slike
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
