kozmos.hr
Znanost

Hidrotermalni izvori otkriveni duboko ispod oceana

Tipičan primjer izgleda podvodnog hidrotermalnog izvora (©Woods Hole Oceanographic Institution).
objavljeno

U Tihom oceanu, na 2550 m dubine, znanstvenici su otkrili hidrotermalno polje koje bi moglo promijeniti razumijevanje utjecaja izvora na život i kemiju oceana.

Hidrotermalni izvori

Velik broj hidrotermalnih izvora otkriven je u dubokom moru zahvaljujući tehnologiji batimetrijskog mapiranja. Znanstvenici bi mogli bolje razumjeti kako ovakvi izvori na dnu oceana utječu na Zemljine oceane i život zahvaljujući otkriću novog, visokotemperaturnog polja hidrotermalnih polja izvora na 2550 metara dubine u Tihom oceanu.

Tipičan primjer izgleda podvodnog hidrotermalnog izvora (©Woods Hole Oceanographic Institution).
Tipičan primjer izgleda podvodnog hidrotermalnog izvora (©Woods Hole Oceanographic Institution).

U području globalnog srednjooceanskog grebena poznatom kao East Pacific Rise, grupa istraživača na čelu s Jill McDermott, kemijskom oceanografkinjom sa Sveučilišta Lehigh, otkrila je hidrotermalno polje nazvano YBW-Sentry.

Nalazi se oko 320 kilometara od obale zapadnog Meksika. U usporedbi s najbližim aktivnim hidrotermalnim izvorima u regiji, novi izvori pokrivaju površinu jednaku nogometnom igralištu, a ‘dimnjaci’ izvora dosežu i visine prosječne trokatnice.

Nastanak i aktivnosti

U većini slučajeva hidrotermalni izvoru u dubokom moru nalaze se duž vrhova oceanskih grebena. Zemljina vanjska ljuska, ili kora, rascijepljena je aktivnošću magme potaknutom uzdizanjem topline u plaštu.

Magmatska aktivnost i vulkanske erupcije stvaraju nove stijene morskog dna kako se ploče šire. Kao rezultat magmatske aktivnosti i tektonskih pokreta, morska voda prodire kroz pukotine u kori stijena. Ovi podvodni hidrotermalni izvori ponašaju se isto kao i oni na kopnu – tj. izbacuju vruću tekućinu bogatu mineralima.

Istraživači u laboratoriju McDermott na Sveučilištu Lehigh zaslužni su za otkriće ovog hidrotermalnog polja duž istočnopacifičkog grebena. Kako bi odredili temperaturu na kojoj se stvaraju tekućine, tim skuplja tekućinu iz ‘dimnjaka’ i analizira njezine geokemijske karakteristike.

Više temperature mogu signalizirati nadolazeću erupciju. Uređaj za mjerenje temperature postavljen je na aktivne ventilacijske dimnjake, tako da će se mjerenja provoditi svakih deset minuta tijekom razdoblja od 2 godine.,

Žute mrlje (indikacija prisutnosti željeza) na sumpornim strukturama u hidrotermalnom polju YBW-Sentry. Unutar ovih struktura obitava i život – tj. vrsta rakova poznata kao Bythograeid (©Woods Hole Oceanographic Institution, National Deep Submergence Facility, WHOI-MISO Facility, National Science Foundation).
Žute mrlje (indikacija prisutnosti željeza) na sumpornim strukturama u hidrotermalnom polju YBW-Sentry. Unutar ovih struktura obitava i život – tj. vrsta rakova poznata kao Bythograeid (©Woods Hole Oceanographic Institution, National Deep Submergence Facility, WHOI-MISO Facility, National Science Foundation).

Analiziranje podataka

Zahvaljujući mjerenjima temperature možemo pratiti promjene koje otvori doživljavaju tijekom vremena. Istraživački tim je instrumente postavio na devet otvora. Karte značajki morskog dna – koje je tim koristio za otkriće – nastale su korištenjem Sentryja, autonomnog podvodnog vozila (AUV). Batimetrijska istraživanja dna vršena su između 2018. i 2021. godine. Istraživači su pomoću ovih podataka identificirali polje te pretpostavili da se radi ili o vulkanskim tornjevima ili starim hidrotermalnim dimnjacima.

Objavljene detaljne snimke antarktičkog morskog dna

Prema koautoru Danielu Fornariju, pomorskom geologu s WHOI-a, „Bili smo zapanjeni kada smo saznali da je ovo polje ne samo još uvijek vrlo aktivno, nego je i veće i ima višu izvornu temperaturu od bilo kojeg drugog hidrotermalnog izvora poznatog duž ovog dijela istočnog Pacifika.“

Važnost tehnologije mapiranja

Karte visoke rezolucije koje proizvode autonomna podvodna vozila dovele su do revolucije u načinu na koji znanstvenici proučavaju morsko dno u posljednjih 15 godina. Naime, AUV sonarne karte slične su kartama kopna koje generiraju dronovi i laserska skeniranja, a koje u istraživanjima kopna također imaju široku upotrebu i dovele su do važnih otkrića i pomaka u znanosti. „Vrlo je malo područja u dubokom oceanu mapirano u visokoj razlučivosti korištenjem ove tehnologije,“ rekao je Ross Parnell-Turner, koautor studije.

Ispod Antarktika otkriven ‘skriveni živi svijet’

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

 

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Student povijesti koji u slobodno vrijeme voli čitati i pisati o svojim najdražim temama - povijesti, svemiru i astronomiji.