Egipatske vlasti zaustavile kontroverznu restauraciju piramide u Gizi

Egipatske vlasti su odlučile prekinuti sporni napor restauracije koji je za cilj imao zamijeniti drevne granitne blokove na jednoj od tri slavne piramide u Gizi, projekt koji je ranije bio označen kao “projekt stoljeća”.

Radi se o Piramidi Menkaura, koja je najmanja među troje piramida u Gizi i danas se uzdiže na visinu od oko 61 metra. Smatra se da je u doba svog dovršetka, piramida bila visoka oko 65 metara, obložena crvenim granitom, dok je njezin najviši dio bio pokriven kamenom iz Ture. Kako prenosi The Debrief, na početku ove godine, najavljen je ambiciozan plan za ponovnu instalaciju stotina granitnih blokova koji su nekada činili vanjsku oblogu piramide. Za realizaciju ovog posla bila je predviđena egipatsko-japanska arheološka suradnja, prema izjavi Mostafe Wazirija, glavnog tajnika Vrhovnog vijeća za antikvitete u Egiptu.

Ovaj kontroverzni pothvat izazvao je podijeljene reakcije kako među Egipćanima, tako i u međunarodnoj zajednici arheologa, što je naposljetku dovelo do revizije predloženog projekta od strane egipatskog odjela za antikvitete. Odbor za pregled Piramide Menkaure, na čelu s bivšim egipatskim ministrom antikviteta Zahijem Hawassom, koji je bio zadužen za evaluaciju projekta, “jednoglasno se usprotivio ponovnoj postavi granitnih obloga”, navodi se u izjavi objavljenoj prošlog tjedna.

Potencijalno oštećenje

Kamenje namijenjeno za oblaganje, koje je trebalo biti upotrijebljeno u projektu, ostalo je razbacano u podnožju piramide tisućama godina, nakon što je vanjska faza gradnje naglo prekinuta, što se vjeruje da je bilo usko povezano sa smrću Menkaurea, za kojeg egiptolozi vjeruju da je umro oko 2503. godine prije Krista. Hawass je izjavio da prava restauracija piramide ionako ne bi bila moguća, budući da projekt nikada nije bio dovršen u drevno doba, te da bi pokušaj toga danas zahtijevao uporabu cementa koji bi mogao potencijalno oštetiti piramidu.

Piramide u Gizi su preživjele sve ostale poznate konstrukcije iz daleke prošlosti koje su bile grupirane među sedam čuda antičkog svijeta. Velika piramida u Gizi jedini je preostali primjer koji je dočekao moderno doba, te je najstarije od svih antičkih čuda. Ostala čuda koja su tradicionalno bila zastupljena na listama u antici uključuju Aleksandrijski svjetionik, Mauzolej u Halikarnasu, Hram Artemide, poznate Viseći vrtovi Babilona, masivni kip Zeusa u Olimpiji i čuveni Kolos s Rodosa, o kojima danas znamo iz zapisa koji sežu sve do 2. stoljeća prije Krista.

Iako su piramide uspjele nadživjeti većinu drugih drevnih struktura slične veličine i značaja, ipak su se suočavale s nizom izazova tijekom tisućljeća. Stoljeća izlaganja vremenskim utjecajima doprinijela su strukturalnim problemima, a sve piramide bile su mete pljačkaša.

U barem nekoliko navrata, piramide su također pretrpjele štetu od strane egiptologa u prošlosti. Tijekom istraživanja Velike piramide krajem 1830-ih, general-major Richard Howard Vyse je koristio barut za istraživanje dijelova Velike piramide. Iako destruktivan, Vyseova metoda dovela je do otkrića nekoliko komora unutar piramide. U izjavi dostavljenoj Reutersu prošlog tjedna, Hawass je rekao da su piramide u savršenom stanju iako je primio mnoga pisma zabrinutih ljudi u vezi s planom obnove. “Piramidama ne prijeti nikakva opasnost,” izjavio je Hawass