NASA prati dva istraživača na putu od 3650 kilometara preko Antarktika kako bi saznali više o sposobnosti čovječanstva da preživi na Marsu.
Test ljudske psihe i izdržljivosti
Britanski istraživači Justin Packshaw i Jamie Facer Childs na 32. su danu njihova osamdeset dnevnog putovanja preko najjužnijeg kontinenta u sklopu misije Chasing the Light – iscrpljujuće ekspedicije koja bi svemirskim agencijama mogla dati bolje razumijevanje psihološkog i fizičkog utjecaja drugih ‘svjetova’ na ljudskom tijelu i umu. Istraživači se, tijekom probijanja preko Antarktike, suočavaju s niskim temperaturama i jakim vjetrovima (do 320 km/h!).
Priprema za Mars
„Slično kao ekstremni uvjeti na planetima u našem Sunčevom sustavu, Antarktika ima [teško] okruženje koje je korisno za niz ljudskih i bioloških istraživanja. Misija Justina i Jamieja omogućit će znanstvenicima da promatraju rijetku znanstvenu priču o ljudskoj prilagodljivosti, što će u konačnici pridonijeti… istraživanju Svemira usmjerenom na čovjeka,“ navodi se na web stranici misije Chasing the Light.
NASA, Europska svemirska agencija (ESA) i Sveučilište Stanford prikupljaju podatke s pametnih uređaja koji se mogu nositi dok istraživači hodaju i skijaju na putu prema jugu. Izuzev „zmajeva“ koje koriste tijekom povoljnog vjetra kako bi ih vukli, istraživači putuju bez ikakve mehaničke pomoći. Također vuku dvije sanjke od kilograma koje ne samo da nose njihovu hranu i opremu, već i uzorke njihove krvi, sline, urina i izmeta uzetih tijekom puta.
NASA također testira sposobnost istraživača da vizualno procijene udaljenost, što često može biti nepouzdano kada su ljudi smješteni u vanzemaljsko okruženje. Poznati primjer dolazi iz misije Apollo 14 iz 1971. godine. Naime, dok su astronauti šetali Mjesecom skupljajući uzorke stijena, Alan Shepard i Edgar Mitchell namjerili su se na posjet udaljenom krateru, ali su se odlučili vratiti nakon što su procijenili da je on udaljen više od 1500 metara. U stvarnosti, njih dvoje bili su samo svega 15-ak metara od ruba kratera.
Prikupljanje podataka
Istraživači su također dobili zadatak da prikupljaju ključne podatke o okolišu, uključujući razinu leda, radijaciju i brzinu vjetra. Kako sateliti ne kruže izravno iznad Južnog pola, mjerenja koja će poduzeti popunit će „prazninu u satelitskim podatcima“ i mogla bi pružiti važan uvid u klimatske promjene.
Putovanje para isprva je bilo dulje, a dodatna dionica putovanja ih je vodila do antarktičkog „Pola nepristupačnosti“ — najtežeg dijela kontinenta za dosegnuti. Ruta se ipak morala skratiti nakon što su vjetar i snijeg spriječili istraživače.
„Ovaj kontinent zahtijeva poštovanje, a također i fleksibilnost jer možete biti sigurni da ništa neće ići prema planu i možete se samo nadati da ćete se u skladu s tim prilagoditi i donijeti tu odluku u pravo vrijeme“, napisao je Packshaw svojem dnevničkom unosu na 27. dan misije.
Povijesna misija: Perseverance rover uspješno sletio na Mars
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
