Na visoravni iznad današnje Bogote, znanstvenici su nedavno otkrili genetski trag ljudi koji su prije 6000 godina prvi put kročili na tlo Južne Amerike. Iako su nekoć činili jednu od najranijih ljudskih zajednica na kontinentu, njihova DNK potpuno nestaje iz svih kasnijih genetskih uzoraka. Kao da su zauvijek izbrisani iz povijesti.
Analizom kostiju 21 osobe s arheološkog nalazišta Checua — mjesta na visokoj nadmorskoj visini u današnjoj Kolumbiji — istraživači su identificirali skupinu ljudi koja nema nikakve veze s današnjim južnoameričkim narodima. Njihovi geni nisu preživjeli, niti se mogu povezati s bilo kojom poznatom skupinom iz posljednjih 2000 godina.
“Nestanak ovako rane populacije bez ikakva genetskog traga iznimno je rijedak, osobito na južnoameričkom kontinentu,” rekla je Andrea Casas-Vargas, suautorica studije.
DNK pokazuje da ovi ljudi nisu potekli iz sjevernoameričkih kultura poput Clovisa ili zajednica s kalifornijskih otoka. Umjesto toga, riječ je o zasebnoj južnoameričkoj lozi koja se brzo proširila kontinentom nakon dolaska iz Srednje Amerike. No, nakon nekoliko tisućljeća, ta loza u potpunosti nestaje. Više se ne pojavljuje ni u jednom uzorku mlađem od 2000 godina, niti među današnjim domorodačkim zajednicama.
“Geni tih ranih lovaca-sakupljača iz visokih ravnica oko Bogote nigdje nisu preživjeli. To znači da je u tom području došlo do potpune zamjene stanovništva,” pojasnila je Kim-Louise Krettek, glavna autorica istraživanja.
Kako su nestali najstariji stanovnici Južne Amerike
Zašto je ta drevna populacija potpuno nestala i dalje je nepoznato. No njihov nestanak vremenski se podudara s dolaskom nove kulture, poznate po karakterističnoj keramici — tzv. Herrera kompleksu — koja se pojavila prije otprilike 3000 godina. Ljudi povezani s tom kulturom uveli su uzgoj kukuruza i razvili poljoprivredu, što je kasnije dovelo do nastanka Muisca civilizacije.
Za razliku od ranijih lovaca-sakupljača, narodi povezani s Herrerom i Muiscom ostavili su snažan kulturni i genetski otisak. Njihovi jezici, poznati kao čibčanski, i dalje se govore u dijelovima sjeverne Kolumbije. Njihovo nasljeđe živi i danas, što nije slučaj s populacijom iz Checue.
Ova studija snažno sugerira da se širenje poljoprivrede i tehnologije keramike kroz Južnu Ameriku nije dogodilo miroljubivom kulturnom razmjenom, već kroz potpunu demografsku smjenu. Novi migranti nisu preuzeli kulturu svojih prethodnika — već su ih zamijenili. Prva ljudska loza koja je kročila na tlo Južne Amerike ostala je bez potomaka, bez jezika, bez traga.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
