Zemlja je mogla imati slatku vodu i kontinente samo 200 milijuna godina nakon nastanka, otkrivaju drevni kristali cirkona.
Drevni kristali cirkona pružaju kemijske dokaze da je na Zemlji mogla postojati slatka voda vrlo brzo nakon njezina formiranja. Novo istraživanje sugerira da su se prvi kontinenti Zemlje mogli izdići iz prapovijesnih oceana znatno ranije nego što smo dosad smatrali, i to samo šest stotina milijuna godina nakon što je planet nastao. Istraživači koji su analizirali drevne kristale cirkona pronađene u Jack Hillsima u Zapadnoj Australiji otkrili su tragove slatke vode. To upućuje na to da su već tada morali postojati kopneni dijelovi jer slatka voda nastaje akumulacijom oborina na kopnu. Ove rezultate tim je predstavio na konferenciji Europske unije za geoznanosti u travnju 2024. Sastav rane Zemlje dugo je ostao misterij za znanstvenike. Kada se naš planet prvi puta formirao prije 4,6 milijardi godina, bio je obavijen vrelim morem magme. Taj period, koji se protezao od 4,6 do 4 milijarde godina prije naše ere, još uvijek nije potpuno razjašnjen. Poznato je da se magma ohladila i formirala Zemljinu koru, ali detalji o događajima koji su uslijedili nisu jasni. Postoje teorije da je Zemlja već 4,4 milijarde godina bila pretežito pokrivena vodom, u skladu s najstarijim pronađenim cirkonima. Ipak, nije jasno kako je voda stigla na Zemlju. Znamo da je voda na Zemlji starija od sunca.
Od kud voda?
Moguće je da je bila dio izvornog materijala iz kojeg je planet nastao, ili je možda donesena ‘bombardiranjem vodenim asteroidima’ ubrzo nakon nastanka planeta. Postojanje slatke vode sugerira da je hidrološki ciklus, koji obuhvaća isparavanje i oborine, već bio aktivan, te da se voda bez soli mogla akumulirati na izdignutim kontinentalnim površinama, kako je navedeno u sažetku prezentacije. Kišnica sadrži lakše izotope kisika jer teži izotopi teže isparavaju. Nasuprot tome, morska voda je bogata težim izotopima kisika, koji se teže isparavaju. Analiza cirkona izdvojenih iz stijena u Jack Hillsu pokazala je da sadrže više lakih izotopa kisika u usporedbi s onima koji su nastali u prisutnosti morske vode, što ukazuje na to da su se formirali tijekom interakcije magme koja je izbijala na površinu sa slatkom vodom. Kristali su datirani mjerenjem omjera različitih izotopa uranija u uzorcima. Od 1.400 analiziranih cirkona, prema prezentaciji, nekoliko je starih 3,4 milijarde godina, a nekoliko 4 milijarde godina. Većina je znatno mlađa, s najnovijim kristalima koji datiraju iz doba prije 1,85 milijardi godina. Zbog svoje iznimne otpornosti, cirkoni su vrlo korisni za razumijevanje točnog vremena kada su kontinentalne ploče formirane od kore počele probijati površinu globalnog oceana. Najstarija pronađena stijena datira iz doba prije 4,03 milijarde godina, ali budući da su najstariji cirkoni stariji za stotine milijuna godina, pružaju rijedak uvid u ranu povijest planeta. Ako su istraživači u pravu, izolirani dijelovi kopna mogli su se izdići iz pradavnih valova ranije nego što smo pretpostavljali.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
