Analize su otkrile da je razina bakra u tlu bila 5 do 6 puta veća od prirodne pozadine, što ukazuje na opsežnu industrijsku aktivnost tijekom vremena kada se vjeruje da su se izgradile piramide.
Znanstvenici su nedavno otkrili dokaze o značajnom zagađenju bakrom u blizini poznatih piramida u Gizi, što ukazuje na intenzivnu metaluršku aktivnost drevnih Egipćana. Ovo otkriće, objavljeno u časopisu Geology, predstavlja prvi poznati primjer ljudski izazvanog metalnog onečišćenja u povijesti čovječanstva. U proljeće 2019. godine, tim istraživača probio je slojeve tla ispod Kaira, samo kilometar od Velike piramide u Gizi, u potrazi za tragovima prošlih civilizacija. Umjesto uobičajenih arheoloških artefakata, pronašli su ostatke značajnog zagađenja bakrom i arsenom, što je neočekivano otkrilo razmjere metalurške aktivnosti prije više od 4600 godina.
Smješteno uz danas nestali rukavac Nila, drevno pristanište kod Gize bilo je ključno za transport materijala potrebnih za izgradnju piramida. No, ovo pristanište nije služilo samo kao logističko središte – bilo je i mjesto intenzivne proizvodnje bakrenih alata, koji su bili presudni za razvoj drevne Egipatske civilizacije. Novi dokazi pokazuju da je zagađenje bakrom započelo već oko 3265. godine prije Krista, znatno ranije nego što se dosad mislilo. Istraživači su koristili napredne geokemijske metode, uključujući Spektrometrija masa uz induktivno spregnutu plazmu (ICP-MS), kako bi izmjerili razine bakra, arsena i drugih metala u uzorcima tla. Na temelju šest uzoraka datiranih metodom ugljika-14, tim je uspio precizno odrediti vremenski okvir metalurške aktivnosti.
Analize su otkrile da je razina bakra u tlu bila 5 do 6 puta veća od prirodne pozadine, što ukazuje na opsežnu industrijsku aktivnost tijekom vremena kada se vjeruje da su se izgradile piramide. Onečišćenje je dosegnulo vrhunac oko 2500. godine prije Krista, tijekom vremana kada se vjeruje da je izgradena Velika piramida, i nastavila se sve do 1000. godine prije Krista. Ovo otkriće ukazuje na kontinuiranu metaluršku aktivnost kroz stoljeća, čak i nakon završetka gradnje velikih piramida.
Istraživanje također pokazuje kako su se drevni Egipćani prilagodili promjenama u okolišu. Kako se Nil povlačio, smanjujući veličinu pristaništa u Gizi, lokalna zajednica nastavila je s metalurškom proizvodnjom, prilagođavajući se novonastalim uvjetima. Čak i tijekom razdoblja političkih nemira i ekoloških izazova, poput suša oko 2200. godine prije Krista, industrijska aktivnost nije posustajala, što ukazuje na otpornost i organiziranost drevnog društva. Iako su rezultati studije impresivni, neki stručnjaci, poput Andrewa Shortlanda sa Sveučilišta Cranfield, izražavaju sumnje u preciznost vremenskog okvira. “Šest datuma možda nije dovoljno za točnu rekonstrukciju događaja,” napominje Shortland, iako priznaje da istraživanje pruža neprocjenjive uvide u ljudski utjecaj na okoliš u drevnoj prošlosti.
Otkrića poput ovih podsjećaju nas da ljudski otisak na okoliš ostaje dugo nakon što civilizacije nestanu. Istraživanja na području Gize ne samo da produbljuju naše razumijevanje dreven Egipatske civilizacije, već i naglašavaju važnost očuvanja okoliša i učenja iz prošlih grešaka kako bismo osigurali održiviju budućnost. Ovo otkriće stavlja u fokus važnost razumijevanja i očuvanja našeg ekološkog nasljeđa, dok nas istovremeno podsjeća na dugotrajan utjecaj ljudske aktivnosti na planetu.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
