Ispod Mediteranskog mora, uz južnu obalu Sicilije, nalazi se niz potopljenih špilja koje kriju intrigantne dokaze o ranim ljudskim migracijama u regiju. Ove špilje, stoljećima netaknute, sada otkrivaju kako su se drevni ljudi kretali i naseljavali jedan od najvažnijih otoka Mediterana.
Iako su mnoga od ovih nalazišta prvi put identificirana prije više od stoljeća, moderna arheologija tek sada počinje otkrivati bogatu povijest koju kriju. Nedavno istraživanje koje je vodio međunarodni tim pronašlo je uvjerljive nove dokaze o kretanju ranih ljudskih populacija i načinima na koje su se širili po Mediteranu, koristeći Siciliju kao ‘odskočnu dasku.’
Rano ljudsko naseljavanje na Siciliji
Sicilija se smatra jednim od najranijih otoka u Mediteranu na kojem su ljudi živjeli, no kako i kada su ti prvi ljudi stigli, dugo je bila zagonetka za znanstvenike. Otok je udaljen samo dva kilometra od kopna Italije, no za rane ljude, prelazak tog uskog morskog kanala prije tisuća godina bio bi prepun opasnosti.
“Prijašnji znanstvenici pretpostavljali su da su nalazišta na južnoj obali Sicilije previše erodirana ili oštećena da bi pružila korisne informacije,” objasnio je T.R. Kidder, Edward S. i Tedi Macias profesor antropologije na Odsjeku za umjetnost i znanost na Sveučilištu Washington u St. Louisu (WashU) i koautor nove studije. “Ali otkrivanje podvodnih nalazišta otvara potpuno novi teren za proučavanje. Omogućuje nam da preispitamo rute migracija najranijih modernih ljudskih predaka.”
Ovo novo istraživanje potaknulo je zanimanje za pitanje kako su se rane ljudske populacije, s primitivnim alatima i plovilima, možda uputile prema otoku.
‘Dešifriranje’ drevnih ljudskih migracija
Istraživači su detaljno proučili više od 25 potopljenih špilja duž sicilijske obale, tražeći tragove koji bi objasnili kako su ti drevni ljudi stigli i naselili se na otoku. Ove špilje, za koje se dugo mislilo da su previše erodirane da bi pružile značajne informacije, sada nude vrijedne arheološke uvide.
Jedan od najintrigantnijih nalaza dolazi iz nalazišta Corruggi na južnom vrhu Sicilije, gdje su istraživači otkrili kamene alate i ostatke životinja. Prema riječima Ilarie Patania, izvanredne profesorice arheologije, ovo otkriće nudi nove tragove o mogućoj migracijskoj ruti između Sicilije i otoka Malte.
“Ovo je mjesto gdje bi drugi kopneni most povezao ovaj otok s otokom Maltom,” objasnila je Patania. “Analiza ostataka s ovog mjesta mogla bi nam pružiti uvid u posljednju etapu ljudskog putovanja prema južnoj obali Sicilije i dalje prema Malti.”
Ovi nalazi su ključni za razumijevanje načina na koji su drevni ljudi prolazili kroz tada znatno drugačiji krajolik, potencijalno koristeći kopnene mostove koji su odavno nestali pod morem.
Nove metode otkrivaju stare tajne
Pristup istraživačkog tima uključivao je više od tradicionalnih tehnika iskopavanja. Patania i njezini kolege započeli su pretraživanjem arhiva u lokalnim sicilijanskim knjižnicama, istražujući povijesne dokumente koji su spominjali ova drevna nalazišta. Također su razgovarali s lokalnim ribarima i roniocima, čije je znanje o podvodnoj geografiji bilo neprocjenjivo.
Jedan iznenađujući izvor informacija bio je umirovljeni kapetan tegljača, koji je pomogao timu da pronađe ranije nepoznate podvodne špilje. “Čim sam rekla da tražim paleotla i da paleotla izgleda poput gline koja može biti crvena ili siva pod vodom, rekao je: ‘Točno znam što tražite,’” prisjetila se Patania.
Naoružani tim lokalnim znanjem, istraživači su uspjeli identificirati i istražiti nekoliko novih lokaliteta, dodajući vrijedne podatke svom razumijevanju drevnih ljudskih migracijskih obrazaca.
Buduće ekspedicije otkrit će više tajni
Ovo istraživanje tek je početak. Dok se Patania i njezin tim pripremaju za daljnje ekspedicije, nadaju se da će otkriti još više špilja i bolje razumjeti ekološke izazove s kojima su se suočili prvi naseljenici. Proučavanjem ostataka tih drevnih zajednica, istraživači žele rekonstruirati ne samo kada i kako su ljudi stigli, već i kako su živjeli i prilagodili se promjenjivom mediteranskom okolišu.
“Naš cilj nije samo rekonstruirati vremenski okvir ljudske okupacije, već i okoliš u kojem su ti ljudi živjeli i kako su se nosili s prirodnim događajima poput potresa, klimatskih i okolišnih promjena, pa možda čak i vulkanskim erupcijama,” objasnila je Patania.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
